Podsjećamo, 10. 10. 2019. godine predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije, Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “Malog Šengena” između ove tri zemlje.

Kako je tom prilikom istaknuto, “ova Deklaracija trebalo bi da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije – sloboda kretanja kapitala, roba, uluga i ljudi.”

"Zajednička deklaracija predviđa eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u Regionu do 2021. godine, istovremeno će omogućiti i građanima da putuju u Regionu samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gde ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama. Deklaracija predviđa i priznavanje diploma u Regionu, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.

10. oktobar 2019.

"Mjesec dana kasnije, sa regionalne konferencije u Ohridu, pomenuti potpisnici Deklaracije pozvali su ostale zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi “Mali Šengen”. Konferenciji je u svojstvu tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH prisustvovao i Denis Zvizdić, izjavio je u kontekstu “Malog Šengena” da su za BiH “najvažniji prioriteti dugoročna stabilnost, mir i ekonomski prosperitet”, ali i dodao:

"Zato evroatlantske integracije nemaju alternativu, ali ostajemo snažno posvećeni regionalnim odnosima.

Denis Zvizdić, 10. novembar 2019.

Svoju otvorenu i nedvosmislenu podršku inicijativi “Mali Šengen” uoči Ohridskom samita dao je Specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Metju Palmer izjavivši da je saradnja Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije na uspostavljanju “Malog Šengena“ obećavajuća inicijativa koju SAD podržavaju i ocijenio da u njoj ima mjesta i za Crnu Goru, BiH i Kosovo:

"Ta arhitektura je i dalje otvorena, tu ima mjesta za Crnu Goru, BiH, Kosovo, to je obećavajuća inicijativa koja ima našu podršku. Mi smo posvećeni radu i saradnji s liderima Zapadnog Balkana kako bi taj region napredovao.

Metju Palmer, 8. novembar 2019.

Na trećem po redu trilateralnom sastanku Republike Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije održanom u Tirani 21. 12. 2019. godine, kojem je ispred Crne Gore prisustvovao i predsjednik te zemlje, Milo Đukanović, uz ponovljene pozive zemljama Regiona da se pridruže inicijativi, upućen je i poziv međunarodnoj zajednici “da podupre regionalnu inicijativu ”Mali Šengen”.

Pitanja vanjske politike, u što spada i inicijativa o “Malom Šengenu, u skladu sa Ustavom BiH u prvom redu u nadležnosti su Predsjedništva BiH.

Stavovi člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorada Dodika, o kojim je Istinomjer pisao, u potpunosti podržavaju uključenje BiH u proces realizacije inicijative “Mali Šengen”.

Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić govoreći na panelu “Evropska unija, Zapadni Balkan i regionalna saradnja” u okviru sesije “Diplomatski dijalog”, početkom oktobra prošle godine podvukao je da je vrijeme da zemlje Regiona otvorena pitanja rješavaju kao dobri susjedi, a da je ideja “Malog Šengena” upravo to što može pomoći zemljama u Regionu da se to i ostvari.

Na pitanje zašto zagovara ovu inicijativu “kada već postoji CEFTA sporazum” Komšić je, podsjetivši “da se ta ideja tiče prelaska ljudi preko granice i komunikacije među ljudima”, između ostalog odgovorio:

"Vi znate da mi sada imamo veliki problem sa građanima Kosova i BiH, imamo neverovatno strog režim ulaska građana iz BiH na Kosovo i obrnuto. Čak je taj režim stroži nego onaj koji imaju Srbija i Kosovo. Druga stvar je ovo o čemu se govori o stvaranju jednog zajedničkog ekonomskog prostora. Ja sam svakako i za to, ali kad vi uđete u taj ekonomski segment, postaviće se pitanje ko će vam regulisati odnose koji se u tom trenutku pojave. Ko će biti taj koji će rešavati nesporazume koji se u tom trenutku pojave?

Željko Komšić, 7. oktobar 2019.

I aktuelni predsjedavajući Predjsedništva BiH, Šefik Džaferović nakon sastanka sa Palmerom održanog 9. 9. 2020. godine i Dodikove inicijative, iznio je svoj stav po pitanju “Malog Šengena”.

"Razgovarali smo o ideji “Mini Šengen” i članovi Predsjedništva, koliko vidim, nemaju ništa protiv da se razmotri ideja. Ja smatram da se to treba dobro izučiti i da ne treba da bude niko od nas protiv slobodnijeg protoka robe, ljudi, kapitala i usluga, ali to ne treba biti nikakva posebna asocijacija ili zamjena za naš EU put.

Šefik Džaferović, 9. septembar 2020.

Sudeći po već iznesenim stavovima članova Predsjedništva BiH kad je u pitanju inicijativa “Mali Šengen”, za očekivati je da se na već zakazanoj sjednici ovog tijela izvršne vlasti u BiH 17. 9. 2020. godine navedena inicijativa ne samo nađe na dnevnom redu, već i da se na neki način spram nje Predsjedništvo BiH pozitivno odredi.

Inače, kad se radi o vanjskoj politici naše zemlje, ona je određena Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023 godine kao obavezujućim dokumentom usvojenim od strane Predsjedništva BiH u martu 2018. godine.

U dijelu ovog dokumenta u okviru sigurnosti i stabilnosti, između ostalog naglašeno je da je ”jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u Evropskoj uniji”, te “nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO koji ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine”.

U tom smislu, u Strategiji se podsjeća da su “aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine”, pored ostalog određene u članu 84. “Aktivnosti za prijem u NATO” pomenutog Zakona, a u kojem se kaže:

"Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.

(Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Član 84.)

U svakom slučaju, kao inicijativa, “Mali Šengen” je još uvijek u povojima te su, kada je njena implementacija u pitanju, izazovi koji se ispred država koje su joj se pridružile ili će se eventualno još pridružiti sasvim sigurno veliki. U međuvremenu, kakav god bio stav Predsjedništva BiH spram ovog pitanja, ispred naše zemlje u smislu vanjskopolitičkih prioriteta i dalje stoji i stajaće ispunjavanje međunarodnih obaveza definisanih Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023 godine.

Izvor: Istinomjer.ba

Autor: Denis Čarkadžić