Tako će u Republici Srpskoj, u skladu sa Planom rada osnovnih i srednjih škola, kao i đačkih domova, časovi u osnovnim školama trajati 30 minuta, a u školama sa većim brojem djece (preko 1.000) ostavljena je mogućnost da to bude i kraće, ali ne ispod 20 minuta.

Kada su u pitanju prvačići, njihov školski dan trajaće 90 min, uključujući odmore, dok će inače svako odjeljenje u osnovnim i srednjim školama koje ima više od 15 učenika biti podijeljeno u dvije grupe, uz mogućnost da se, kako se navodi, ukoliko u učionici prostor omogućuje poštovanje preporučenih mjera broj učenika u jednoj grupi poveća na 18 učenika. 

S tim u vezi, nastavno osoblje će realizovati nastavu prvo za jednu, a zatim za drugu grupu učenika, dok će se u srednjim školama kojima prostorni kapaciteti to dozvoljavaju nastava za obje grupe realizovati u istom terminu iste smjene po različitom rasporedu časova. Za zamjenu grupa potrebno je planirati minimalno 15 minuta pauze.

Izjavivši u tom kontekstu da “su svi profesori i nastavnici u RS dobro obrazovani i kvalifikovani da u redukovanom vremenu mogu objasniti učenicima novo gradivo, uz dodatna objašnjenja u živom kontaktu koji je dosta bolji od prethodnog online sistema”, Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS pored ostalog je dodala:

"Sada će se malo morati bolje organizovati i bilježenje nastave, a, prema struci, dvadeset ili trideset minuta je dovoljno da se objasni novo gradivo, a Republički pedagoški zavod kaže da će se, primjera radi, obrada nove lekcije redukovati, pa se iz matematike neće vježbati pet, već tri zadatka, dakle, to je dovoljno vremena.”

Sa druge strane, u Federaciji BiH, nakon najave da bi polazak u školu mogao biti svugdje odgođen za 15 dana, donesena je odluka da školska godina počne 1. 9., ali da kantoni mogu odgotiti početak, te će u nekim kantonima nastava početi 1. 9. a nekim opet sedam dana kasnije. 

Tako će u Kantonu Sarajevo nastava početi 1. 9. ali će u školske klupe ići samo učenici do V razreda i to kombinovano, po grupama sa maksimalno 15 učenika, s minimalnim razmakom između učenika od 1,5 metar, dok će čas trajati 30 minuta a pri realizaciji nastavnih sadržaja preporučuje se frontalni i individulani oblik rada. 

Učenici predmetne nastave od 5. i/ili 6. razreda, nastavu pohađaju po “aktivnointeraktivnom” modelu online nastave standardiziranom u Metodologiji realizacije online nastave, za sada do 15 septembra, što vrijedi i za većinu srednjih škola u tom kantonu.  

Sa druge strane, u Tuzlanskom kantonu nastava kreće 7. septembra u grupama od po 16 učenika koji će ići na nastavu naizmjenično, gdje će u školske klupe biti vraćeni učenici i razredne i predmetne nastave.

Nastava u Zeničko-dobojskom kantonu također je odgođena sedam dana, te će se odvijati kombinovano, online i u učionicama, sa skraćenim časovima i uz fizičku distancu među sudionicima, od najmanje dva metra.

Pored navedena dva, i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nastava će početi 7. septembra, a kako je rečeno, dostupna su tri modela koji će se primjenjivati u skladu sa školskim kapacitetima i epidemiološkom situacijom.

Čas će trajati maksimalno po 30 minuta, u učionicama je moguće prisustvo po 15 učenika, do je maksimalan broj nastavnih časova u jednom danu pet, a u razrednoj nastavi dva. Nastavnici su obavezni sve materijale odmah postavljati na online platformu. Po riječima resornog ministra Rašida Hadžovića svako odjeljenje koji broji više od 15 učenika ima na raspolaganju tri modela. Prvi važi za razrede koji imaju maksimalno 18 učenika. U tom slučaju, po tri učenika bi se rotirala i u učionicama bismo stalno imali po 15 učenika. Drugi model je da grupa od maksimalno 15 učenika pohađa nastavu u školama sedam dana, a istovremeno druga grupa prati online nastavu uz kasniju rotaciju, dok je treći model tri dana nastave u školama za jednu, a dva dana za drugu grupu uz mijenjanje redoslijeda svakih sedam dana. Za slučajeve pojave koronavirusa u školama odluke će donositi medicinski stručnjaci, a na školama u tim slučajevima je da obavijeste nadležne ljekare.

Na kraju, jedino zajedničko kada je u pitanju početak nastave na terotiriji BiH su tvrdnje nadležnih organa da je osigurano dovoljno sredstava za dezinfekciju površina i ruku, edukovani uposleni s ciljem stalnog održavanja higijene u objektima, te da su u školama obezbijeđeni toplomjeri za mjerenje temperature prilikom ulaska. 

Sve ostalo, što je jasno iz izloženim primjera, drugačije je od entiteta do entiteta, te od kantona do kantona. Ovakav “pristup” naravno nije nov, te smo mu svjedočili i prilikom prvog talasa pandemije COVID-a 19 u martu 2020. godine. 

Pored toga što nastava ne počinje istog dana i što je negdje online a negdje ne, ni grupe u kojima djeca mogu biti u razredima nemaju istu brojnost te čak ni distanca koja se mora održavati nije ista. 

Očigledno je da je i pristup održavanju nastave u uslovima prisustva koronavirusa onakav kakav je i ostalim segmentima obrazovanja-svako svoju politiku vodi dok virus ne poznaje granice niti priznaje sistem odlučivanja unutar našeg obrazovnog sistema. 

Tako, s pravom se izražava bojazan da li je ovako raštiman orkestar u stanju da se nosi sa izazovima pandemije, te u isto vrijeme obezbijediti nastavak školovanja učenicima u najoptimalnijim zdravstvenim i obrazovnim uslovima. 

Autor: Denis Čarkadžić/Frontal