Govoreći u ime izdavača, urednik drugog dopunjenog izdanja knjige Branislav Ilić naveo je da su između prvog i ovog izdanja prošle 24 godine.

O prošlom ratu pisano je mnogo, sagledavan je i analiziran iz raznih uglova, ali potresnijeg, upečatljivijeg i vjerodostojnijeg viđenja od ovog teško da je bilo, a sumnjam da će biti i ubuduće - rekao je Ilić na promociji u prirodnom amfiteatru "Beli vuk" na Tvrdimićima.

On je podsjetio na ratni put doktora Lazića u bolnicama od Republike Srpske Krajine do bolnice "Žica" u Blažuju dug 1.200 dana.

Došao je da ostane kratko, a ostao tri i po godine i za to vrijeme proživio pravi pakao sa našim narodom Ilidže, Blažuja, Hadžića, Ilijaša - istakao je Ilić.

Navodeći da je doktor Lazić u pauzama između operacija bilježio dešavanja, Ilić je konstatovao da su zabilježene priče pune impresija i zbog toga jake i upečatljive.

Teško da neko može pročitati roman bez jake emocije, a rijetki su oni koji ne puste suzu - dodao je Ilić.

On je dodao da je emotivnost ovog djela u direktnoj vezi s tim što doktor Lazić daje sliku rata iz hirurške sale, gdje dolaze obogaljeni, osakaćeni, gdje umiru borci, ali i djeca, žene, starci...

Zbog toga je ovaj roman kao rijetko koji snažno antiratno djelo, sa snažnom antiratnom porukom - naglasio je Ilić.

Prema njegovim riječima, "Dnevnik ratnog hirurga" spomenik je čovjeku izraslom u teškom vremenu velikih stradanja i male nade, ali i svim zdravstvenim radnicima koji su u ratu žrtvovali svoje živote da bi spašavali tuđe.

Ova knjiga ima i spomeničarski karakter - dodao je Ilić, konstatujući da je virus korona za doktora Lazića bila jači neprijatelj od svih ratnih.

Ilić je naveo da je štampanje drugog dopunjenog izdanja knjige generalni direktor Srne Radmilo Šipovac dogovorio sa Ministarstvom obrazovanja i informisanja Srbije, koje je finansijski podržalo ovaj projekt, kao i brojne institucije i preduzeća iz Republike Srpske, te da je pripremu knjige uradio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srpske, dok je knjiga štampana u Nezavisnim novinama.

Drugo izdanje dopunjeno je svjedočenjima ranjenika čiji je život spisao doktor Lazić, kolega iz ratnih bolnica, Kliničkog centra u Nišu, utiscima nakon njegove smrti u Republici Srpskoj, Srbiji, dijaspori, telegramima saučešća rukovodstva Srpske i Srbije, njegovim oproštajnim pismom i sa nekoliko pjesama posvećenih doktoru Laziću - zaključio je Ilić.

Na promociji je govorio i Zoran Žuža, korecenzent knjige, ali i jedan od pacijenata doktora Lazića.

Nije lako govoriti o ovoj knjizi iz uloge njene stranice, jednog od pacijenata kojima je doktor Lazić spasio život - rekao je Žuža, navodeći da "Dnevnik ratnog hirurga" predstavlja potresno svjedočanstvo onoga što je narod ovoga kraja i srpski narod u cjelini prošao.

Prema njegovim riječima, doktor Lazić na autentičan način govori o svim tim događajima kroz prizmu ljekara, humaniste, dobrovoljca, čovjeka koji je na svaki način doprinio borbi za očuvanje slobode Srba na ovim prostorima.

Ova knjiga je i posthumni spomenik jednom autentičnom heroju, čovjeku koji se rađa jednom u sto godina - rekao je Žuža i izrazio nadu da će mladi ljudi iz knjige učiti o istini o borbi srpskog naroda za slobodu.

Akademski slikar Marko Kusmuk, čija se slika "Svjedoci" nalazi na koricama novog izdanja "Dnevnika ratnog hirurga", izjavio je da je počastvovan što je bio dio ovog projekta.

U slučaju doktora Lazića nije samo hrabrost u pitanju, već ljubav prema narodu i prvenstveno ljudskom rodu. Došao je, a nije morao, ostavio je porodicu da bi spasao veliki broj ljudi - rekao je Kusmuk, koji je u vrijeme nastajanja dnevnika bio dječak.

Najzanimljivije odlomke iz knjige, kao i stihove pjesama posvećenih doktoru Laziću pročitali su naratori Ilija Mimić i Nemanja Mitrović.

Doktor Lazić je tokom devedesetih godina prošlog vijeka bio ratni hirurg dobrovoljac u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj, gdje je spasio brojne živote.

Kao hirurg, Lazić je učestvovao u proboju koridora u junu 1992. godine, a potom se dobrovoljno javio u ratnu bolnicu "Koran" na Palama. Јedan je od osnivača ratne bolnice "Žica" u Blažuju, kod Sarajeva, na prvoj liniji fronta.

U toj zdravstvenoj ustanovi ostao je 40 mjeseci i obavio više od 3.500 operacija.

Za sve vrijeme boravka na ratištima, doktor Lazić je vodio svoj ratni dnevnik, koji je 1996. godine u izdanju Srne ugledao svjetlost dana.

Hirurg Miodrag Lazić /65/ preminuo je 14. aprila u Nišu od posljedica virusa korona, a sahranjen je 18. aprila na niškom Novom groblju uz pjesmu "Marš na Drinu", što je bila njegova želja.

Izvor: srna.rs