Cilj istraživanja je bio procijeniti stepen informisanosti o korona virusu COVID – 19, nedostataka u protoku informacija te ključnih izvora kojima se najviše vjeruje kad je riječ o plasiranju informacija vezanih za pandemiju.

Više od polovice ispitanika, građana Bosne i Hercegovine (55%), sebe smatra veoma dobro informisanim o korona virusu COVID-19, dok se 39% građana smatra donekle informisanim. Za većinu građana BiH, uvjerljivo najznačajniji izvor informisanja o korona virusu je televizija (79%). Po važnosti, slijede digitalni mediji, prije svega web portali informativnog sadržaja (30%), potom društvene mreže (23%), te neformalni izvori informisanja, tj., relevantno socijalno okruženje (15%). Oko 13% ispitanika se o korona virusu informiše direktno putem stručne javnosti - ljekara, medicinara i sl., jednako koliko i putem radija. Kada je riječ o povjerenju u institucije vlasti uključene u proces suzbijanja širenja zaraze korona virusom u BiH, građani najviše povjerenja imaju u predstavnike ministarstava zdravstva. UNICEF je izvor informacija kojem se vjeruje, no najveću težinu u smislu izvora informisanja ipak ima usmena informacija - neformalni izvori, odnosno bliske osobe.

Građani se općenito osjećaju najbolje informisanim o načinima zaštite od zaraze korona virusom, dok im je, s druge strane, najmanje poznato kome se trebaju obratiti u slučaju sumnje na zarazu. Kada je rijec o simptomima, najmanje su sa pojedinačnim simptomima upoznati pripadnici starije životne dobi (66 i više godina), među kojima je zabilježeno 12% onih koji ne znaju niti jedan simptom zaraze korona virusom.

Izolacija je ono što najteže pada svakom drugom ispitaniku u cjelokupnoj situaciji sa korona virusom koja je zadesila stanovništvo, a briga i strah su dvije dominantne emocije koje prevladavaju u kontekstu pandemije COVID-19 u BiH. Briga za zdravlje bližnjih je prioritet za 71% ispitanika. Oni su, prije svega zabrinuti oko zdravlja članova porodice, a tek potom izražavaju brigu za vlastito zdravlje (38%). Građane također zabrinjava pitanje vlastitih finansija odnosno finansijske prilike domaćinstva, pa je zanimljiv podatak da su građani zabrinuti za vlastito zdravlje (38%) skoro kao i za ekonomski aspekt posljedica korona virusa, tj. ugroženost privrede (39%).

Disciplina građana, u smislu pridržavanja propisanih i preporučenih mjera prevencije, postoji, naročito kada se govori o mjerama čije kršenje za sobom povlači novčane kazne. Obaveznog nošenja zaštitne maske na licu se pridržava 92% građana, a praktički nema odrasle osobe u BiH koja nije uvela u svakodnevnu rutinu češće pranje ruku (96%). Devet od 10 građana izbjegavaju rukovanje, kućne posjete te češće koriste dezinfekcijska sredstva. No, čak i u tim slučajevima (npr. nošenje maske, zaštitnih rukavica, držanje propisane distance u međuljudskoj komunikaciji) postoji još uvijek i dovoljno prostora za poboljšanje.

Istraživanje je sadržajno koncipirano na način da obuhvaća tri cjeline - znanje, stavovi i prakse kada je pitanju epidemiološka situacija u BiH. Istraživanje je provela agencija IPSOS, a rezultati će se koristiti i prilikom produkcije televizijskih i drugih medijskih sadržaja, koje u odgovoru na COVID-19 krizu sproveo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a.

Izvor: unicef.org