Ova procjena je zasnovana na analizi koju su proveli istraživači iz Škole javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg i koja je nedavno objavljena u žurnalu The Lancet Global Health. Prema najgorem od tri scenarija u 118 zemalja sa niskim i srednjim prihodom, u ovoj analizi se procjenjuje da bi samo u narednih šest mjeseci moglo biti zabilježeno dodatnih 1,2 miliona smrtnih ishoda kod djece mlađe od pet godina usljed smanjene pokrivenosti redovnim ljekarskim pregledima i akutne neuhranjenosti.

Ova dodatna smrtnost kod djece biće pridodata broju od 2,5 miliona djece koja svakih šest mjeseci već umiru prije svog 5. rođendana u ovih 118 zemalja koje su bile predmet studije čime bi se mogli ugroziti rezultati skoro decenijskog rada na iskorjenjivanju smrtnosti djece mlađe od pet godina koju je moguće spriječiti.

Takođe, smrtnost majki, koja sada u nekim zemljama iznosi 144.000 u šestomjesečnom periodu, bi se mogla povećati za 56.700.

„Prema najgorem scenariju, globalni broj djece koja umiru prije petog rođendana bi se mogao povećati po prvi put u posljednjih nekoliko decenija“, izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a, Henrietta Fore. „Ne smijemo dopustiti da majke i djeca postanu kolateralna šteta u borbi protiv virusa i da decenije napretka u smanjivanju smrtnosti majki i djece koju je moguće spriječiti budu izgubljene.“

U zemljama sa slabim zdravstvenim sistemima COVID-19 uzrokuje prekid u lancima snabdijevanja medicinskim potrepštinama i opterećenje u finansijskom smislu i u smislu ljudskih resursa. Odlasci u zdravstvene ustanove se smanjuju usljed karantina, policijskog časa i obustave prevoza, kao i zbog straha od infekcije koji je prisutan među stanovništvom. U komentaru na izvještaj objavljen u Lancetu, UNICEF upozorava da bi ova situacija mogla potencijalno dovesti do povećanja smrtnosti majki i djece.

U ovom radu se analiziraju tri scenarija uticaja smanjenja intervencija koje spašavaju život usljed krize na smrtnost djece i majki. U radu se upozorava da bi prema najmanje ozbiljnom scenariju, ako bi pokrivenost bila smanjenja za oko 15 procenata, smrtnost djece mlađe od pet godina porasla za 9,8 procenata, odnosno za oko 1.400 dnevno, dok bi smrtnost majki porasla za 8,3 procenta. Prema najgorem scenariju, ako bi zdravstvene intervencije bile smanjene za oko 45 procenata, smrtnost djece mlađe od pet godina bi porasla za čak 44,7 procenata, a smrtnost majki za 38,6 procenata mjesečno. U te intervencije spadaju planiranje porodice, antenatalna i postnatalna zaštita, porođaj, vakcinacija te usluge prevencije i liječenja. Procjene ukazuju na to da će, u slučaju prekida u pružanju zdravstvene zaštite i nestašice hrane, iz bilo kog razloga, povećanje smrtnosti djece i majki biti poražavajuće. Najveći broj dodatnih smrtnih slučajeva kod djece biće izazvan povećanjem prevalencije neuhranjenosti kod djece, što uključuje potencijalni uticaj koji nije vezan za zdravstveni sistem, kao i smanjenim obimom liječenja neonatalne sepse i upale pluća.

Prema izrađenim modelima i uz pretpostavljeno smanjenje u pokrivenosti iz najgoreg scenarija, sljedećih deset zemalja bi potencijalno moglo zabilježiti najveći broj dodatne smrtnosti djece: Bangladeš, Brazil, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan, Uganda i Ujedinjena Republika Tanzanija. Deset zemalja u kojima bi najverovatnije moglo doći do povećanja smrtnosti djece prema najgorem scenariju su: Džibuti, Esvatini, Lesoto, Liberija, Mali, Malavi, Nigerija, Pakistan, Sijera Leone i Somalija. Kontinuitet u pružanju usluga koje spašavaju život je krucijalan u ovim zemljama.

Pored procjene potencijalnog porasta smrtnosti djece mlađe od pet godina i majki iz analize objavljene u Lancet Global Health Journal, UNICEF je također duboko zabrinut zbog drugih domino efekata pandemije na djecu:

· Oko 77 procenata djece mlađe od 18 godina u svijetu – 1,80 milijardi od 2,35 milijardi – je početkom maja živjelo u nekoj od 132 zemlje u kojima su primjenjivane politike ostanka kod kuće.

· Skoro 1,3 milijarde učenika – preko 72 procenta – ne pohađa nastavu zbog zatvaranja škola u 177 zemalja.

· 40 procenata svjetske populacije nije u mogućnosti da kod kuće pere ruke sapunom i vodom.

· Skoro 370 miliona djece u 143 zemlje za koju obrok u školi inače predstavlja pouzdan izvor dnevne prehrane sada je prinuđeno da traži druge izvore pošto su škole zatvorene.

· Od 14. aprila, preko 117 miliona djece u 37 zemalja bi moglo propustiti vakcinaciju protiv malih boginja pošto se kampanje imunizacije obustavljaju usljed pandemije kako bi se smanjio rizik od širenja virusa.

UNICEF ove sedmice pokreće #Reimagine, globalnu kampanju čiji je cilj spriječiti da pandemija COVID-19 preraste u trajnu krizu za djecu, naročito onu najugroženiju – kao što su djeca pogođena siromaštvom, isključivanjem ili nasiljem u porodici. Putem ove kampanje UNICEF upućuje hitni apel državama, javnosti, donatorima i privatnom sektoru da se pridruže UNICEF-u u pokušaju da se na ovu situaciju odgovori te da se svijetu, koji je trenutno pod opsadom koronavirusa, pomogne da se oporavi i organizira na jedan novi način:

· Odgovor. Moramo djelovati odmah kako bismo zaustavili širenje bolesti, pomogli bolesnima i zaštitili one koji su na prvoj liniji i koji dovode svoj život u opasnost kako bi spasili druge.

· Oporavak. Čak i kada pandemija uspori, sve zemlje će morati nastaviti sa radom na ublažavanju domino efekata na djecu i popravljanja štete koja je nastala.

Zajednice će takođe morati sarađivati, pa i na prekograničnom nivou, u cilju oporavka i sprečavanja povratka bolesti.

· Nova organizacija. Ako smo nešto naučili od COVID-19, to je da naši sistemi i politike moraju štiti ljude, stalno, a ne samo u slučaju krize. Kako se svijet oporavlja

od pandemije, sada je pravo vrijeme da se postave temelji za povratak u normalno funkcioniranje na jedan bolji način.

Na samom početku kampanje, dva vrijedna partnera UNICEF-a – Pandora i ING – dali su vrijedne donacije u znak odziva na ovaj poziv te kako bi postakli i druge da u narednim sedmicama daju svoj doprinos u vidu donacija.

„COVID-19 kriza je kriza dječijih prava. Neophodan nam je trenutni, srednjoročni i dugoročni odgovor koji se neće baviti isključivo izazovima koje je postavila pandemija i njeni sekundarni uticaji na djecu nego će ponuditi i načine povratka svijeta u normalno funkcionisanje na jedan bolji način. Da bismo to ostvarili, neophodne su nam ideje, resursi, kreativnost i srce svih“, rekla je Fore. „Naša zajednička odgovornost danas je da osmislimo kako će svijet izgledati sutra.“

Izvor: unicef.org