Usamljenost na radnom mjestu može biti problem čak i kad radimo u kancelariji, a iznenadni prelaz na rad od kuće može da poveća taj rizik, prenosi”Indeks.hr.

“Ako ste dugo radili s ljudima i imate takvu vrstu veza, susrećete se s ljudima licem u lice i navikli ste se na takvo radno okruženje i sada odjednom radite na daljinu s vrlo malo kontakata – to stvarno stvara ogromni problem. To je poput boravka na ostrvu”, kaže Ben Fening, autor knjiga o odnosu prema radu.

Čak i kad radite iz svoje kuće pored bračnog partnera i djece koja trče, još postoji mogućnost da se osjećate usamljeno. Istraživanja pokazuju da osjećaj usamljenosti na poslu utiče na produktivnost i možete da postati manje produktivni i zbog toga vaše kolege teže dolaze do vas i prestaju sa vama da sarađuju.

“Što ste usamljeniji to ćete lošije raditi. Vaša predanost poslodavcu postaje manje efikasna. Usamljenost može da ima putanju silazne spirale. Uz usamljenost počinjete u socijalnom smislu pretjerano da reagujete i počinjete da gubite svoje društvene vještine. Ponašate se na način koji vas gura sve više u usamljenost”, kaže Sigal Barsade, profesorka menadžmenta.

“Počinjete o sebi previše ili premalo da govorite. Usamljeni radnici mogu da osjete da ih kolege odbacuju zbog čega ostavljaju utisak da im je teško pristupiti. Usamljeni ljudi reaguju pojačano na negativne signale, a ignorišu pozitivne”, smatra profesor Hakan Ozčlik.

Zaposleni koji su se već osjećali marginalizovano i koji su tek ponekad pozdravljani pri dolasku na posao ili im se kimnulo glavom u hodniku, možda će biti skloniji osjećaju usamljenosti pri radu od kuće.

“Sada više neće dobiti ni to. Ako ljudi s njima ne razgovaraju pojedinačno, osobe koje se osjećaju usamljeno postaće to još više. Usamljenost nije karakteristika, to je motivaciono stanje poput gladi. Kao kad ogladnimo pa treba da jedemo, postajemo usamljeni pa žudimo za društvenim kontaktom. Ne želimo da budemo sami.”, objašnjava Barsade.

U ovim danima treba uložiti više napora u planiranje društvenih kontakata. Treba biti proaktivan i organizovati virtuelne sastanke i telefonske razgovore s kolegama, koji mogu da zamijene one kratke kafe i susrete na hodnicima.

Ne oslanjajte se previše na dopisivanje. “Telefonski poziv je mnogo bolji lijek za usamljenost od mejla, SMS-a ili društvenih mreža”, kaže Fening.

I imajte na umu: usamljenost može da promijeni vaš pogled na međuljudske odnose. Na primjer, možete biti uvjereni da neko namijerno ignoriše vaš mejl, ali zapravo se radi o tome da su zatrpani žongliranjem između posla i dječije škole preko interneta.

“Pokušajte da ne shvatate lično kada osjećate da ste zanemareni i nemate međuljudske odnose koje biste u normalnim okolnostima imali. Druga strana se možda nosi s nečim što se događa u njenom okruženju što nije povezano s vama kao osobom ili kolegom.”, smatra Barsade.

Poslodavci igraju ogromnu ulogu u sprečavanju osjećaja usamljenosti u svom timu.

“Menadžeri moraju tome da posvete više pažnje nego ikad. To znači redovne kontakte kako biste provjerili kako su vam zaposleni i kako biste osigurali da se osjećaju kao tim. Održavajte redovno timske sastanke, ali nemojte da su posvećeni isključivo poslu: Dodajte vrijeme za neformalne teme”, kaže Barsade.

Ali pažljivo treba održavati tu ravnotežu između osiguranja osjećaja pripadnosti timu i zamaranja ljudi drugim pitanjima koja troše njihovo vrijeme.

“Ne pretvarajte to u teret koji iscrpljuje i vodi u osjećaj izgaranja”, kaže Barsade.

Izvor: nedeljnik.rs