Pandemija je, bez sumnje uticala na svaki aspekat života. Većina svjetskog stanovništva je sad u izolaciji, ne ide se nigdje bez prijeke potrebe. Djeca ne idu u školu, roditelji ne idu na posao, bake i deke ne dolaze u posjete. Žene i djeca, žrtve nasilja u porodici su same. 

Početkom mjeseca, generalni sekretar Ujedinjenih  nacija Antonio Gutereš apelovao je zvaničnike vlada svih zemalja da ulože napore kako bi spriječili nasilje u porodici. 

Ovaj aplel UN stigao zbog uzemirujućih brojki iz cijelog svijeta. U Kini, državi koja je prva uvela izolaciju, nasilje u porodici je poraslo za tri puta, u Francuskoj za 36%. U Španiji, za prve dvije nedjelje karantina, telefon  za žrtve nasilja zvonio je 18 puta više nego u mjesecu prije pandemije. 

U Crnoj Gori, procenat porodičnog nasilje je porastao za 20%. U Hrvatskoj za sada nema povećanja procenta, a u Srbiji, u martu ove godine broj poziva se povećao za oko 10%.

Kakva je situacija u BiH?

U Bosni i Hecegovini trenutno postoji 9 sigurnih kuća, tri u Republici Srpskoj i sedam u Federaciji BiH. 

To su neproftine, nevladine organizacije koje pružaju spas za žrtve nasilja u porodici. U Bosni i Hercegovini je gotovo nemoguće doći do baze  podataka o žrtvama nasilja u porodici. 

"Udružene žene" je nevladina neprofitna organizija iz Banja Luke koja za osnovni cilj ima djelovanje u pravcu unapređenja  društvenog položaja žene, i njenog prava na život bez nasilja u porodici i javnom životu. Iz organizacije za Frontal su izjavili da od kako je u BiH na snazi policijski čas, a u Republici Srpskoj uvedeno vanredno stanje nisu zabilježili porast poziva na SOS telefon. 

Fondacija je u cilju omogućavanja što lakšeg pristupa ženama žrtvama nasilja servisima podrške kao što su Sigurna kuća, SOS telefon i pravno savjetovalište za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja zatražila i podatke on nadležnih institucija odnosno subjekata zaštite iz zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske ( MUP, Centar za socijalni rad Banja Luka i Okružno javno tužilaštvo Banja Luka). 

"Tražili smo uporedne podatke za mart mjesec 2019. i mart mjesec 2020. godine. Podatke smo dobili od MUP-a RS, policijska uprava Banja Luka. Navedeni podaci govore o jednakom broju prijava nasilja i to 22 prijave i u martu 2019. I u martu 2020. godine. Nas brine činjenica što se ni na SOS telefon nije povećao broj poziva što svakako ne znači da je obim nasilja koje žene trpe smanjen. Naime u uslovima potpune izolacije mi kao pružateljice usluga sumnjamo da su žene fokusirane na brigu za porodicu i domaćinstvo, kanali komunikacije sa spoljnjim svijetom su potpuno ukinuti, a telefonske linije putem kojih bi eventualno mogle potražiti spas su pod cjelodnevnim nadzorom nasilnika. Socijalna podrška, podrška primarnih porodica žena žrtava nasilja i podrška nevladinih organizacija mjerama izolacije i vanrednog stanja ženama je potpuno nedostupna. U tom smislu smo zabrinute da se obim nasilja višestruko povećao ali da je način prijave i dostupnost pomoći  potpuno onemogućen", rekli su iz organizacije "Udružene žene" za Frontal.

Poručuju da je rad prilagođen vanrednom stanju proglašeno i da se pridržavaju se svih uputa Kriznog štaba grada Banja Luka, vodeći računa da usluge i servisi podrške budu dostupni ženama žrtvama nasilja u svakom momentu.

SOS linija organizacije dostupna je 24 sata, pravne savjete pružaju svakim danom od 9:00 do 17:00 sati na službenom telefonu na broj 065 884 161 i takođe su dostupni na službeni meil: office@unitedwomenbl.org. Sve informacije mogu se potražiti i na FB stranici www.facebook.com/unitedwomen.bl .

Dželila Mulić-Čorbo iz Fondacije Lokalne Demokratije za Frontal je izjavila da nemaju zvanične podatke od institucija sistema o porastu broja prijave nasilja, ali da  prema njihovom iskustvu i praksi, može očekivati porast nasilja u porodici.

"Korisnice sigurne kuće su ranjiva kategorija, kojima izolacija i  ostanak kod kuće u većini slučajeva nije novo stanje, jer su kao žrtve nasilja živjele pod kontrolom sa smanjenim fizičkim kontakrima, bez mogućnosti da su radile, kao način korištenja moći nad njima od strane nasilnih partnera. U isto vrijeme imaju lične mehanizme za prilagođavanje trenutnoj situaciji, no postoji i rizik upravo iz istog razloga. Naime, žene koje su bile izložene nasilju, kojima je bilo zabranjeno da se druže i kontaktiraju sa njima bitnim osobama, nisu radile jer im nije bilo dozvoljeno, u trenutnoj situaciji sa svim mjerama prevencije, može predstavljati okidač za retraumatizaciju. Takođe, promjene raspoloženja, pojačana nervoza, poremaćaj sna, anksioznost, strah, neizvijesnost, su karakteristična osjećanja i žena koje su dozivjele nasilje,te su u ovoj situaciji malo više izraženi. Djeca koja su smještena u sigurnoj kući i pristupaju online nastavi takođe prolaze svoje procese prilagođavanja, te kao i sva druga djeca, imaju promjene raspoloženja, zavisno od uzrasta. Tim sigurne kuće radi vrlo aktivno na podizanju unutrašnjih resursa korisnica, tehnikama relaksacije, te psihoterapijskim tehnikama koje se odnose na obradu trenutnih neugodnih emocija", izjavila je Dželila Mulić-Čorbo, psiholog i psihoterapeut pri Fondacije Lokalne Demokratije. 

Frontal/A.G.