"Odlučila sam da ti se obratim na ovaj način, lično i toplo. Imam utisak kao da te već poznajem, vjerovatno zato što imamo puno toga zajedničkog u ovim vremenima. Ova situacija je došla iznenada, dočekala nas je nespremne i nepripremljene i u veoma kratkom vremenskom periodu uticala na kompletno naše funkcionisanje, promijenila naše navike, uloge i rutinu. Izolovani smo, kretanje nam je ograničeno, ne možemo da bavimo aktivnostima koje smo do sada radili, ne viđamo porodicu i prijatelje. 

Možda si u početku negirao/la neprijatelja, smatrao/la da su sve to pretjerivanja, branio se humorom ili negacijom. Možda si odmah bio/la preplavljen/a strahom, osjećajem bespomoćnosti, nesigurnosti i neizvjesnosti. Možda si bio/la haotičan/a i izgubljen/a, u šoku i nisi mogao/la da funkcionišeš.  Ove reakcije su prirodne ljudske reakcije na neizvjesnost koja je oko nas, svi imamo svoje odbrambene mehanizme na stresne okolnosti. Sasvim je prirodno i funkcionalno da se osjećaš uplašenim/uplašenom i uznemirenim/om. 

U doba kada kompletan svijet vodi borbu sa nevidljivim neprijateljem i kada ništa više nije kao prije, želim da te podsjetim na sve ono šta ti možeš, na sve ono što čini tvoju snagu u ovom trenutku i na sve ono što možeš da naučiš iz ove situacije. Važno je da zapamtiš, nisi bespomoćan/a i ne moraš da budeš puka žrtva ove situacije. Evo šta možeš da uradiš kako bi povratio osjećaj sigurnosti, kako bi pomogao sebe, svojoj porodici  a samim tim i kompletnoj zajednici da se lakše nosi sa prijetnjom i nesigurnošću uzrokovanom korona pandemijom.

1. Brini o sebi

Važno je da se brineš o svojim potrebama. Jedi zdravo i redovno. Dovoljno spavaj i radi stvari koje voliš i koje ti prijaju. Fokusiraj se na stvari nad kojima imaš kontrolu (održavanje higijene, socijalno distanciranje, definisanje svakodnevne rutine i funkcionisanja). Održavaj fizičku kondiciju jer tijelo i psiha su u jakoj povezanosti, zdrav duh može opstati samo u zdravom tijelu. Pokušaj da gledaš na stvari pozitivnije, na način da sada imaš vremena za stvari koje dugo odgađaš, koje dugo bilježiš po svojim „to do“ listama ali do sada nisi imao/la  vremena da ih praktikuješ. Vježbaj, meditiraj, uči strani jezik, čitaj knjige, gledaj filmove, idi u virtuelne muzeje i pozorišta, započni neki kućni projekat i sve one stvari koje te interesuju i koje mogu pozitivno uticati na tvoje misli i osjećanja.

2. Strukturiši svakodnevno funkcionisanje

Pokušaj uspostaviti dnevnu rutinu i strukturisati svoj dan. Odredi vrijeme ustajanja i spavanja, vrijeme obroka, vrijeme školskih i poslovnih obaveza, slobodnog i zajedničkog vremena sa ostalim ukućanima.

Zajedno sa porodicom, odredi vrijeme kada imate zajedničke aktivnostima koje voli da radi cijela porodica kao i slobodno vrijeme za individualne potrebe. Zajedno sa partnerom/kom dogovori se o novoj raspodjeli uloga- ko nadgleda školske obaveze djece, kako i ko obavlja kućne obaveze, ko vrši nabavke i izlazi iz kuće, brigu o starijim članovima porodice. Djeci objasni na prilagođen način novonastalu situaciju i objasni sve promjene koje dolaze sa ovom situacijom. Neka izraze svoje emocije, odgovori im na sva pitanja na koja znaš odgovor. 

3. Budi u kontaktu sa svojim mislima i emocijama

Prirodno je da se osjećaš preplašen/a, uznemiren/a, preplavljen/a velikim lepezom različitih osjećanja. Daj sebi dozvolu da izraziš ova osjećanja. Zapiši ih i podijeli sa drugima. Ventiliranjem emocija osjećamo se bolje. Pokušaj da zaustaviš negativan tok misli, naročito misli koje predviđaju negativne posljedice i koje počinju sa „šta ako“. 

4. Ostani u kontaktu sa porodicom i prijateljima

Znam da ti nedostaju prijatelji, porodica i najmiliji od kojih si odvojen/a. Nedostaje ti zagrljaj, poljubac i dodir. Međutim, trebamo biti zahvalni na modernim tehnologijama u ovom trenutku. One nam omogućavaju da ostanemo u kontaktu sa porodicom, prijateljima i bliskim ljudima. Dogovori online druženja i podijeli svoje brige i osjećanja sa bliskim ljudima. Na taj način smanjujemo stres uzrokovan smanjivanjem direktnog socijalnog kontakta. Pružanjem i dobijanjem podrške, kroz zajedništvo i solidarnost, osjećaćeš se bolje i korisnije.

5. Nemoj izgubiti nadu, optimizam i fokus na pozitivno

Fokusiraj se na pozitivne stvari u svom životu koje bude nadu i optimizam. Primijeti i pozitivne informacije koje su dostupne u zajednici: priče o ljudima koji su se oporavili, ljudske priče o solidarnosti i saosjećanju. Smij se i šali, to je najbolja preventiva patnji i bolu.

6. Smanji izloženost medijskim sadržajima

Isključi i distanciraj se od svega što ti ne godi i što te uznemirava - vijesti, Internet, statistika, ljudi koji katastrofiziraju... Stalno praćenje informacija o koroni u medijima i društvenim mrežama može intenzivirati osjećanje zabrinutosti  i stresa. Napravi granicu i odredi koliko ćeš biti izložen/a vijestima. Ograniči se na informacije koje dolaze samo iz službenih izvora kao što su zdravstvene ustanove i ministarstvo zdravlja. To će ti omogućiti da se fokusiraš na svoj život i ponašanja nad kojima imaš kontrolu.

I za kraj:

Ako si preplavljen/a snažnim osjećajem straha, osjećaš nesigurnost, teško podnosiš boravak u izolaciji obrati se za profesionalnu podršku i savjetovanje. Moje kolege psiholozi iz Društva psihologa Republike Srpske misle na tebe i dostupni su putem besplatnog Plavog telefona 080050305, od ponedeljka do petka, od 9 do 17 časova. 

Zapamti, ovo će trajati neko vrijeme, ali će proći. Ono što je sada slabost, jednom može postati naša najveća snaga.

Autor: Tatjana Preradović Sjenica, dipl.psiholog i porodični sistemski psihoterapeut