U nedostatku pouzdanih izvora, informacije se veoma brzo šire putem društvenih mreža, što dovodi do infodemije, "medijske epidemije" lažnih vijesti. Čak je i direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus upozoravao na širenje lažnih vijesti istakavši da se “lažne vijesti šire brže i lakše od virusa, i podjednako su opasne“.

„Ne postoji do kraja efikasno sredstvo protiv širenja lažnih vijesti i dezinformacija, prosto zbog toga što je ova pojava politički isplanirana i dirigirana, s jedne strane, te što je prihvaćena od strane jednog broja medija kao sredstvo medijske podrške različitim interesima (politčkim, nacionalnim, vjerskim, ekonomskim, itd) ili prosto kao pokušaj dobijanja veće podrške publike kroz povećanje broja „klikova“. Poseban problem predstavljaju društvene mreže jer su one zapravo prostor za nekontrolisano širenje dezinformacija i lažnih vijesti. Ni za to ne postoji efikasna mjera, osim da svako do nas na ličnom i profesionalnom planu ne doprinosi širenju dezinformacija“, kazala je za Frontal generalni sekretar Udruženja „BH Novinari“ Borka Rudić.

(Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja "BH Novinari")

Ona je istakla da je širenje takvih vijesti posebno opasno jer može „zavesti publiku“, uznemiriti građane, doprinijeti panici ili lošim postupcima onih koji slijepo vjeruju medijima. 

„Takvih nije malo... Zbog toga je od iznimne važnosti u ovom periodu udvostručiti „oprez“ i novinara i urednika, ali i ponovo aktivirati uredničku odgovornost kao dio profesionalne etike, na način da se svaki medijski sadržaj dobro procijeni, detaljno pročita i provjeri, te razmisli o posljedicama/uticaju njegove objave. Važno je stalno procjenjivati izvore informacija, staviti pod kritičku lupu svaki izvor pa i onaj zvanični, te stalno provjeravati informacije iz više nezavisnih izvora. Potpuno je jasno da takav pristup usporava novinarski rad, ali u okolnostima pandemije koronavirusa brzina treba biti u drugom planu a na prvom jesu tačnost, objektivnost i sveobuhvatno sagledavanje svake informacije i objavljenih „činjenica““, priča Rudićeva.

Profesionalizam i odgovornost nasuprot senzacionalizmu

Bilo da se radi o redovnom ili vanrednom stanju u državi, novinari su dužni da se ponašaju odgovorno, da profesionalno izvještavaju na osnovu utemeljenih i provjerenih činjenica, te da im na prvom mjestu bude javni interes, istina i etičnost. U novonastaloj situaciji zbog pojave virusa Kovid-19, ono što je najmanje potrebno jeste senzacionalizam te promocija „bilo čijeg“ interesa, a najviše su nam potrebni profesionalni novinari. Ali, koliko se mediji u BiH trenutno pridržavaju savjeta i apela da odgovorno, profesionalno i utemeljeno izvještavaju? 

„U najvećem broju slučajeva mediji se pridržavaju odgovornog i profesionalnog izvještavanja. Tu i tamo imamo senzacionalisitčkog pristupa i pretjerivanja u ocjenama aktuelnih događaja u vezi sa zarazom koronavirusom (kao na primjer u slučaju Face TV i izvještavanja iz Konjica) ili dovođenja u konflikt  religijskih vrijednosti i medicinskih i naučnih saznanja o koronavirusu, što je djelovalo zbunjujuće za publiku (kako su činile TV kuće u Republici Srpskoj i u čemu su sudjelovali sami novinari). Imamo i svjež negativan primjer (srijeda, 1.aprila) sa portala Klix, koji je objavio kao prvoaprilsku šalu falsifikat dokumenta Senata Univerziteta u Sarajevu u kojem se navodi kako se odgađa ljetni semestar na svim fakultetima u glavnom gradu BiH, a ispiti prebacuju za septembar 2020. Ova neumjesna šala i dezinformacija je brzo povučena, urednici Klixa su uputili javno izvinjenje,  ali je  nanesena šteta svim studentima i profesorima UNSA“, objašnjava Rudićeva i dodaje:

„Ono što nas u BH novinarima mnogo više brine jesu pokušaji cenzuriranja novinara i medija, nedovoljna otvorenost izvora informacija (u ovom slučaju kriznih štabova, zvaničnika vlada i drugih institucija) i veoma ograničene mogućnosti  za postavljanje novinarskih pitanja i kritičkog osvrta na odluke zvaničnika. Još jednom ponavljam, pandemija koronavirusa i krizna situacija nikako ne mogu biti izgovor za cenzuru ili ograničavanje prava na slobodu izražavanja. BH novinari će reagirati na svaki pokušaj ograničavanja prava novinara i pokušaja cenzuriranja infromacija, jer takva ponašanja nisu u interesu javnosti i građana BiH.“

„Čak i da vrijeme stane, vijesti moraju da idu“ 

Novinari su ti koji takođe danas obavljaju važan posao i veoma opasan posao, te je veoma značajna i briga o bezbjednosti samih novinara. Kao i svi drugi građani, ni novinari nisu dovoljno zaštićeni, jer su u doticaju sa mnogim ljudima, rade na mjestima i sa ljudima koji mogu biti izvori širenja koronavirusa, često moraju brzo reagovati bez da postupe u skladu sa propisanim mjerama zaštite. 

„Mnogi mediji i novinari su poduzeli potrebne mjere predostrožnosti, organizovani su timovi unutar medijskih kuća, dežurstva i rad od kuće, što je zaista pohvalno i doprinosti većoj sigurnosti novinara. Možda je taj pristup doprinio da je od sredine marta do sada imamo 20 medijskih profesionalaca u samoizolaciji, budući da su bili u kontaktu sa osobama za koje je kasnije utvrđeno da su pozitivne na koronavirus. Mjere zaštite su i organizovanje medijskog poola i online konferencija za novinare, kreiranje odvojenih protora (studija) za novinare i goste, kao i značajno korištenje online kanala komunikacije između novinara i gostiju, donosno javnih zvaničnika“, priča generalni sekretar Udruženja „BH Novinari“.

Dok vlasti u oba entiteta u Bosni i Hercegovini apeluju na nošenju maski i rukavica, nestašica zaštitnih maski, dezinfekcionih sredstava i rukavica u danima borbe protiv koronavirusa takođe pogađa i novinare koji su svakodnevno u kontaktu s drugim ljudima i rade na brojnim mjestima izlažući se potencijalnoj zarazi.

„Još uvijek nismo riješili problem nabavke zaštitnih rukavica, maski i dezinfekcionih sredstava za sve novinare, slobodne novinare i medijske kuće. Zahvaljujući donaciji dvije kompanije iz Federacije BIH,  BH novinari su uspjeli nabaviti 1600 maski i 1000 pari rukavica za kolege iz 120 medija iz cijele države. To nisu ni blizu potrebne količine i mi nastavljamo i dalje prikupljati zaštitna sredstva i dijeliti ih kolegama. Osim ove podrške, jako je važna stručna psihološka i medicinska zaštita kolega u medijima, oni rade i po 12 sati dnevno, sagorijevaju na poslu, kako se to stručno kaže, rastrzani su između profesionalnih obaveza i privatnih strahova za svoju porodicu, prijatelje... U završnoj smo fazi osiguranja i te dvije vrste zaštite novinara zahvaljujući donatorima iz Nizozemske, a jučer smo  završili online anketiranje članova BH novinara o potrebama i hitnim mjerama koje možemo poduzeti kako bismo im olakšali  rad u ovim teškim i izvanrednim okolnostima“, istakla je Rudićeva.

Ona je kazala i da Udruženje "BH novinari" pripremaju prijedlog ekonomskih mjera zaštite i podršku medijskim kućama u cijeloj BiH. 

„Na žalost, postojeće mjere na svim novima vlasti nisu obuhvatile medijske kuće kao da oni ne trpe finansijske i druge štete izazvane pandemijom koronavirusa. Uskoro ćemo javno predložiti te mjere, pozvat ćemo druge medijske organizacije i novinarska udruženja iz BIH, da zajedno tražimo od vlada entiteta, države i Brčko Distrikta da i medijske kuće budu uvrštene u programe ekomskih mjera i olakšica, zajedno sa drugim  privrednim subjektima“, naglasila je Rudić.

Frontal/Danka Savić