Godinama su centralne banke u svijetu vodile politiku jeftinog novca. Prva i najistaknutija je Evropska centralna banka (ECB), koja kupuje loše akcije i obveznice kako bi spasila banke, pokušavajući da podstakne ekonomski rast i države koje su u dugovima. Međutim, ono što oslobađa državne budžete od stotine milijardi nervira štediše, jer su kamatne stope blizu nule.

Fiskalna politika centralnih banaka izaziva nekontrolisanu poplavu novca na globalnom nivou. Stručnjaci upozoravaju na nove finansijske mjehure. Recimo kod nekretnina, cijene se ne povećavaju samo u njemačkim gradovima, jer  u Londonu jednosoban stan lako može da košta više od milion evra.

Sve više novca se odmiče od realne ekonomije i ulazi u polje spekulacije. U svjetskom kazinu odvijaju se izuzetno složene finansijske opklade - kockanje bez čekova i bilansa. Pobjednici se znaju od početka – u Nјemačkoj, ali i širom svijeta, bogati jednostavno postaju bogatiji.

"Ova poplava novca prouzrokovala je opasnu preraspodjelu. Oni koji imaju, dobivaju više", kaže profesor Maks Ote, ali sa niskim kamatama, svaki novac na štednim računima jednostavno se topi.

 Oni sa dugovima mogu biti srećni, ali i velike kompanije koje žele da progutaju manje takođe mogu biti srećne, jer imaju mogućnost da pozajmlјuju jeftini novac za svoje akvizicije. Zajedno sa liberalizacijom finansijskih tržišta, poslovi sa novcem su se odvojili od realne ekonomije. Ali, danas nisu samo banke oni kojima je potreban stalni izvor novog, jeftinog novca, potreban je i državama, kako bi kontrolisali svoje nagomilane dugove.

Šta se događa sa našim novcem? Predstoji li nam nova kriza? Sve to možete pogledati u dokumentarnom filmu ''Poplava novca - kako bogati postaju bogatiji''.

Frontal/D.M.