Na konferenciji za štampu održanoj 24. 03. 2020. godine, ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić između ostalog iznio je i svoje mišljenje u vezi toga da li masovno tesitaranje može riješiti situaciju nastalu širenjem koronavirusa.

Izjavivši da postoji dovoljan broj testova, Mandić je ustvrdio “da nam situaciju ne može riješiti masovno testiranje” te dodao:

Mi moramo testove dati ljudima u ruke koji su stručni, moramo dati doktorima da odlučuju koga treba testirati i kako. Biće ravnomjerno raspoređeni i o tome se brine civilna zaštita i krizni stožer ministarstva zdravstva.

Vjekoslav Mandić, 24. mart 2020.

Iako su nadležni u Republici Srpskoj sasvim drugačijeg mišljenja, na pitanje novinara hoće li u Federaciji BiH početi masovna testiranja na novi koronavirus, Mandić je ponovio da “masovna testiranja nisu rješenje”:

Upravo sam maloprije objasnio da masovna testiranja nisu rješenje. Znači, testiranja koja doktor odredi su rješenje. Mi epidemiolozi, doktori, infektolozi, razumiju ovo pitanje. Znači nećemo ništa dobiti masovnim testiranjem. Dobićemo samo testiranjem osoba koje je potrebno testirati.

Vjekoslav Mandić, 24. mart 2020.

Pandemija COVID-19 nova je vrsta izazova sa kojom se države širom planete suočavaju ali je, u skladu sa mišljenjem eminetnih svjetskih epidemiologa, moguće izvesti zaključke koji nedvosmisleno govore u prilog tezi da je masovno testiranje građana, ukoliko je izvedeno na vrijeme, pravi način borbe protiv širenja zaraze.

Tako se u članku pod nazivom Pradoks testiranja koronavirusa objavljenom 23. 03. 2020. godine navodi da sve veći broj epidemiologa poziva na masovno testiranje unutar država kako bi se utvrdile kritične tačke i omogućilo javnim zdravstvenim radnicima da izuzmu bliske kontakte svih koji su zaraženi. S tim u vezi, Dr. Tom Frieden, bivši povjerenik za zdravstvo New Yorka i bivši šef Centara za kontrolu i prevenciju bolesti kaže:

Na mjestima gdje je broj slučaja nizak ili nema slučajeva bit će potrebno agresivno testiranje.

 Dr. Tom Frieden, 23. mart 2020.

Iako je tokom brifinga Bijeloj Kući održanog 22. 03. 2020. godine potpredsjednik SAD-a, Mike Pence pored ostalog izjavio da “ako nemate simptome, ne treba vam test”, Dr Frieden, kao i ostali stručnjaci iz oblasti epidemiologije ostali su pri svom stajalištu da je masovno tesiranje neophodno:

“Sjedinjene Države morat će provesti politiku masovnog testiranja ako se nadaju da će uskoro usporiti širenje bolesti i ponovno pokrenuti dijelove privrede”, rekao je DR Frieden navodeći primjer Singapura kao jednog od mjesta koje je najuspješnije u smanjenju stope zaraze upravno zahvaljujući primjeni masovnog testiranja:

To više nije moguće u državi New York, koja je prijavila više od 20.000 pozitivno testuranih i ima višestruko puta više zaraženih od tog broja. Ali, to moguće izvesti u mnogim drugim gradovima.

Dr. Tom Frieden, 23. mart 2020.

Slično kao i u BiH, navodi se i da je nedostatak testiranja i dalje je izvor duboke frustracije u cijeloj zemlji te da zabrinuti pacijenti ne mogu otkriti imaju li običnu gripu, koronavirus ili nešto treće.

I Dr Scott Gottlieb, bivši šef Uprave za hranu i lijekove u administraciji predsjednika Trumpa slaže se da višestruki pristup borbi protiv COVID-19 mora uključivati i “značajno intenziviranje testiranja u cijeloj državi”. Trenutne mjere “skloništa na mjestu”, u kojima su deseci miliona ljudi u New Yorku, Kaliforniji i drugim državama ograničeni na svoje domove i koji neće raditi, na kraju će morati biti zamijenjene ciljanim pristupom” navodi Dr. Gottileb, te dodaje:

Da bi to postigli, Sjedinjene Države moraju široko testirati našu populaciju i dijagnosticirati blage, pa čak i asimptomatske slučajeve pouzdanim testovima koji se mogu primijeniti u liječničkim ordinacijama. Moramo imati alate za prepoznavanje i izoliranje malih izbijanja kako bismo se manje oslanjali na zaključavanje čitavog sloja društva.

Dr Scott Gottlieb, 23. mart 2020.

Virolog sa Sveučilišta Washington, Trevor Bedford koji je direktno uključen u otkrivanje i borbu protiv epidemije u SAD-u također zagovara pristup masovnog testiranja.

Bedfordova su zapažanja, kako se u tekstu navodi, jednim dijelom potaknuta i nedavnom studijom epidemiologa s Imperial Collegea u Londonu koja kaže da zemlje imaju malo alternative održavanju strogih ograničenja socijalnog kontakta sve dok vakcina protiv COVID-19 ne bude dostupna, ali bi taj proces mogao potrajati i do 18 mjeseci. Studija predviđa čak do 1,2 milijona smrtnih slučajeva u SAD-u uprkos mjerama koje su dužnosnici podržali u državama kao što su New York i California.

Izjavivši da “nije tako pesimističan”, Bedford daje argumente za pristup masovnom testiranju:

Nedavna studija potkrepljuje argument da značajan dio prijenosa virusa proizilazi od ljudi koji ga šire prije nego što se razbole. Postoje ljudi koji inficiraju druge a da pritom nikada ne iskuse svoje simptome. Nešto što bi se približilo masovnom testiranju omogućilo bi značajno smanjenje takvih prijenosnih puteva. Ako se neko može testirati na ranu bolest prije nego što pokaže simptome mogao bi se efikasno samoizolirati i smanjiti daljnji prijenos prije izolacije kada se već pojave simptomi. 

Trevor Bedford, 23. mart 2020.

U ovom kontekstu treba izdvojiti i mišljenje koje je dao Dr. Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti pri Nacionalnom zavodu za zdravlje u SAD-u koje kaže da ne treba dovoditi u sukob potrebu za više testova sa zahtjevom da se prestane okupljati na radnim mjestima, u kafićima, ulicama i restoranima:

Ispitivanje je važno, nemojmo povezati testiranje sa mjerama zaštite koje moramo poduzeti. Bilo da testirate ili ne, napravite to. Ne potcjenjujem testiranje kao važno pitanje, ali čini se da ih ljudi povezuju na način da ako nemate masovno testiranje, ne možete odgovoriti na epidemiju. To ipak možete.

Dr. Anthony Fauci, 23. mart 2020.

Da je ostanak kod kuće nedovoljna mjera koje se poduzima “kada stvarno nemate ništa drugo”, u tekstu pod nazivom Da bi okončali krizu sa koronavirusom potrebno je masovno testiranje, tvrdi i Emily Gurley, naučna saradnica na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health, te dodaje da je “biti u stanju testirati ljude ključna stvar u prevladavanju trenutnog stanja”, navodeći primjer Južne Koreje:

Testiranje će biti samo prvi korak na putu oporavka. U Južnoj Koreji izvršeno je masovno testiranje popraćeno izolacijom ljudi koji su zaraženi i slanjem svih njihovih kontakata u četrnaestodnevnu samoizolaciju. To je ona samoizolacija koja će se pobrinuti da se zaraza ne prenosi od strane ljudi koji su pozitivni a još uvijek nisu bolesni.

Emily Gurley, 24. mart 2020.

Podsjećamo, upravo je masovno testiranje bilo temelj pristupa borbi protiv koronavirusa u Južnoj Koreji gdje je u relativno kratkom vremenskom roku postignut kapacitet za provođenje i do 20 hiljada testova dnevno.

I Ashish Jha, direktor Harvard Global Health Instituta poziva na proširivanje kriterija onih koji se testiraju:

Što je prije moguće potrebno je proširiti kriterije onih koji se testiraju. Prvo ih treba proširiti na kontakte vrlo bolesnih kako bi mogli biti u izolaciji i nadgledani. Nakon toga testirane trebaju biti i blago bolesne osobe kako bi se vidjelo imaju li bolest. I na kraju, jedan dio populacije trebao bi biti nasumično testiran u cilju pronalažnja onih koji nemaju simptome a šire zarazu. To je popis prioriteta. Mislim da se većina stručnjaka slaže.

Ashish Jha, 24. mart 2020.

Inače, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je distribuirala laboratorijima širom svijeta 1,5 miliona testova na koronavirus. Međutim, kako je rekao dr. Mike Ryan, izvršni direktor SZO za hitne zdravstvene programe trebat će “80 do 100 puta toliko”.

“Testirajte, testirajte i testirajte” bile su i riječi generalnog direktora Svjetske zdravstve organizacije (SZO), Theodora Adhanoma Ghebreyesusa upućene prije nekoliko dana čitavom svijetu, pa tako Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poziv iz SZO, ali i na dosadašnji broj testiranih u BiH i uopšte pristup testiranju na novi koronavirus od strane nadležnih u našoj zemlji, Istinomjer se već imao priliku osvrnuti u analizi pod naslovom “Testirajte, testirajte i testirajte” vs “zna se kad se testira”.

No, analize, iskustva drugih zemlja ali ni pozivi Svjetske zdravstvene organizacije kao ni i upute i stvavovi relevantnih stručanjaka širom svijeta očigledno još uvijek nisu dovoljni da jedan dio nadležnih u BiH ne samo pozove na masovnije testiranje na novi koronavirus, već i obezbijedi uslove da se ono i desi.

Kažemo jedan dio, jer u Republici Srpskoj 24. 03. 2020. godine od strane ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, Alena Šeranića najavljen je “početak masovnog testiranja” u tom entitetu.

Tim putem, a nakon savjetovanja sa ekipom ljekara iz Kine koji su stigli u Beograd već je krenula i Republika Srbija.

“Krenućemo na masovna testiranja, što će biti promena principa rada” izjavio je s tim u vezi predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić prenoseći šta su rekli kineski ljekari:

To je kao kad imate gangrenu na nozi i svaki dan uspešno odsecati po milimetar gangrene, a ona se širi… Zato je cilj da obuhvatimo što više ljudi. Kada to uradimo zahvatićemo deo gotovo zdravog tkiva. Kada to uradimo, organizam će biti zdrav.

Aleksandar Vučić, 23. mart 2020.

Vučić je, objašnjavajući dalje šta se još podrazumijeva pod masovnim testiranjem, dodao:

To znači da pokušamo da istražimo sve kontakte koje su imali oboleli, i da krug širimo. Kad zahvatimo sve te za koje smo mi mislili, nakon pet dana, počećemo da zadiremo u zdravo tkivo stanovništva. Apsolutno blaga klinička slika će isto značiti da idete u bolnicu. Svakog novog sa simptomima, kada krene ovaj sistem, nema sumnje da će ići u smeštaje. 

Aleksandar Vučić, 23. mart 2020.

I čitav niz drugih evropskih zemalja prepoznale su masovno testiranje kao ultimativni cilj i jedno od ključnih sredstava u borbi protiv širenja koronavirusa.

Jedna od takvih je i Austrija. “To je najvažnij cilj”, izjavio je s tim u vezi i austrijski kancelar Sebastijan Kurc:

Najvažniji cilj da se što više testova sprovodi. Što više to bolje i zato sam naložio pokrajinama i ministru zravlja da povećaju kapacitete testova na korona virus na 15.000 dnevno. 

Sebastijan Kurc, 24. mart 2020.

Ne treba imati sumnju da je i nadležnim u BiH cilj da se sa naša zemlja uspješno izbori sa izazovima koje donosi širenje koronavirusa. Međutim, ukoliko se ne počne slušati glas struke, pratiti trendovi ali i iskustva zemalja koje se uspješno nose sa epidemijom te na kraju i pozivi Svjetske zdravstvene organizacije, veliko je pitanje kako će se ta borba u Bosni i Hercegovini završiti i koliku i kakvu cijenu platiti njeni građani. Na kraju svega, ne možemo a da ne postavimo pitanje imaju li nadležni u našoj zemlji prava na greške u borni protiv novog koronavirusa?

Izvor: Istinomjer.ba/Denis Čarkadžić