Australijski ’’Gardijan’’ razgovarao je sa profesorom Džonom Vilsonom, specijalistom za plućne bolesti i intenzivnu njegu, kako bi odgovorili na pitanje šta se dešava sa plućima ljudi koji se zaraze novim virusom korona.

Po njegovim riječima, ljudi koji su se zarazili novim virusom mogu se podijeliti u četiri šire kategorije.

Najmanje ugrožena kategorija su oni ljudi koji su pozitivni na COVID-19, ali nemaju nikakvih simptoma.

Sljedeća kategorija su oni ljudi koji dobiju infekciju gornjih disajnih puteva, što ’’znači da osoba ima temperaturu i kašalј i možda neke blaže simptome poput glavobolјe ili konjuktivitisa’’.

Najveći broj oboljelih otpada na kategoriju onih koji razviju simptome slične gripu, koji ih obično drže van posla, pa se zbog toga javljaju u zdravstvene ustanove.

Četvrta kategorija su oni ljudi čija bolest ima teži klinički tok, odnosno dođe do pojave upale pluća.

"U Vuhanu se pokazalo da je od onih koji su bili pozitivno testirani na virus i zatražili ljekarsku pomoć, otprilike 6% imalo teži oblik bolesti", rekao je on.

Kada govorimo o liječenju oboljelih od COVID-19, ne postoji ciljana terapija, to jest, terapija koja djeluje direktno na uzročnika, dovodeći do njegovog uništenja. Terapija koja se primjenjuje je simptomatska, što znači da se liječe simptomi bolesti, poput povišene temperature, kašlja, otežanog disanja, itd.

Ono što razlikuje upalu pluća uzrokovanu COVID-19 od drugih virusnih pneumonija jeste što ima tendenciju da zahvati cijela pluća, a ne samo manji dio.

’’Kada infekcija stigne do pluća, uključujući i alveole, tada dolazi do tjelesnog odgovora koji se ogleda u uništavanju virusa i sprečavanju njegovog razmnožavanja’’, rekao je profesor Vilson.

Međutim, kod nekih osoba ovaj mehanizam odbrane može biti oštećen zbog drugih oboljenja, poput kardiovaskularnih i plućnih bolesti, dijabetesa, itd. 

Pored toga, starosna dob je važan faktor. 

Prema profesoru Kristini Dženkins, predsjedniku australijske fondacije koja se bavi očuvanjem zdravlja pluća (Lung Fondation Australia), i specijalisti za plućne bolesti, starost je glavni faktor rizika kod upale pluća. ’’Pneumonija je uvijek ozbilјna za stariju osobu, i nekada bila jedan od glavnih uzroka smrti kod starijih osoba’’, rekla je ona, dodavši da danas postoje razvijeni tretmani upale pluća.

’’Važno je zapamtiti da bez obzira koliko ste zdravi i aktivni, rizik od dobijanja upale pluća povećava se sa godinama. To je zato što naš imunološki sistem prirodno slabi sa godinama, što otežava borbu protiv infekcija i bolesti’’, zaključila je ona.

Frontal/D.M.