Ekonomski analitičar Faruk Hadžić u intervjuu za Frontal govori o problemu iseljavanja iz BiH, njenoj ekonomiji te mjerama koje je neophodno poduzeti kako bi se spriječila dva najveća problema u zemlji, iseljavanje i pad nataliteta.

FRONTAL: Kako komentarišete ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini i koji su to najveći problemi s kojima se suočava ekonomija BiH?

HADŽIĆ: Ekonomija u BiH stagnira. Prošlu godinu smo zabilježili sa preskromnim ekonomskim rastom od 2%, što nije dovoljno da sustignemo zemlje regiona, a da ne govorimo uopšte o EU. Industrijska proizvodnja je opala za oko 5%, pogoršan je vanjskotrgovinski bilans za oko 600 miliona KM, povećan je broj penzionera (neto) za oko 10.000, za koje se sada mora izdvajati više novca. Ekonomske reforme su i dalje na čekanju. Glavni razlog je politička nestabilnost, koja je dovela do toga da nam mladi sve više i više napuštaju državu, što smatram jednim od glavnih problema.

FRONTAL: Mnogi smatraju da su dva najveća problema u zemlji pad nataliteta i iseljavanje. Koje su to po Vama mjere koje je neophodno preduzeti kako bi se ovi problemi spriječili? 

HADŽIĆ: Da bi se na pravi način adresiralo ovo pitanje, potrebno je vidjeti zbog čega ljudi odlaze. Istraživanja koja su rađena za Hrvatsku, ali i za BiH, pokazuju da su primarni razlozi političke prirode, a ne ekonomske, iako su i ekonomski razlozi bitno. Stoga, kada bi uradili idealnu poresku reformu, to je nešto što neće zadržati ljude u BiH. Ljudi odlaze zbog korupcije, nepotizma, političke nestabilnosti, podobnosti čemu svjedočimo svaki dan. Ukoliko bi se ljudima vratila nada, povjerenje i optimizam u bolje sutra, uz provedbu ekonomskih reformi, sigurno da bi prvo usporili, a onda krenuli sa vraćanjem naših građana iz inostranstva.

FRONTAL: Da li su sve veća iseljavanja ekonomski ili politički problem? Imamo sve više mladih koji odlaze a koji su situirani i imaju visoka primanja i u svojoj zemlji.

HADŽIĆ: Iseljavanje je velikoj mjeri politički problem. Politika pokušava relativizirati problem na način da kaže da se i prije iseljavalo u bivšoj Jugoslaviji 70-ih godina prošloj vijeka. Velika je razlika jer su tada ljudi odlazili da rade, a danas odlaze cijele porodice da žive! Upravo zbog političkih problema i potpune neizvjesnosti odlaze porodice sa odličnim primanjima, koje imaju gotovo sve ovdje, jer postavlja se pitanje, ko će nas sutra liječiti, odgajati djecu, puniti fondove, da li ćemo dočekati penziju i kakva će ona biti? Kada bi trošili dio energije na rješavanje problema, a koliko trošimo na političke teme, situacija bi se mogla popraviti.

FRONTAL: Zalažete se za novi pristup u ekonomiji, simbolično nazvan „Nova ekonomska politika“. Šta tačno podrazumijeva taj novi pristup?

HADŽIĆ: Reformska agenda, koja je postavila dobar okvir socio-ekonomskih reformi, zbog izostanka provedbe nije dala očekivane rezultate. Doduše, ona je postavila samo okvir, ali ne i mjere kako ostvariti određeni cilj. Upravo zbog toga sam zagovornik novog pristupa u ekonomiji „Nova ekonomska politika“, gdje bi se smanjivanjem doprinosa na 25% bruto plate, ukidanjem poreza na plate do 1.000 KM, povećanjem minimalne plate na 750 KM, olakšavanjem procedura pokretanja poslovanja i registracije firmi online putem za jedan dan i ukidanjem i / ili smanjivanjem velikog broja parafiskalnih nameta, pokrenula ekonomija i ostvario cilj od 6% godišnjeg ekonomskog rasta. 

FRONTAL: Smatrate da smanjivanje poreza i doprinosa neće dovesti do ekonomskog kolapsa već do rasta ekonomije. Šta još može dovesti do razvoja ekonomije BiH?

HADŽIĆ: Smanjivanje poreza i doprinosa ne može dovesti do pada poreskih prihoda jer bi se to smanjenje doprinosa usmjerilo u povećanje plata radnika, prije svega onih u „realnom sektoru“, a takvih danas u BiH imamo oko 400.000, koji rade za platu od 700 KM i manju. Kada takvom jednom radniku povećate platu za 100 KM zbog smanjenja poreza i doprinosa, on će to povećanje u potpunosti potrošiti, jer ne može zbog visokih troškova života štediti. Potrošnja će se značajno multiplicirati, najmanje sedam puta, tako da će snažan rast potrošnje potaknuti i našu ekonomsku aktivnost, prije svega potražnju na tržištu, a time proizvodnju i ponudu preduzeća. Što više raste potrošnja, država će više ubirati kroz oporezivanje putem PDV-a, tako da će rast prikupljenog PDV-a biti veći nego pad kroz smanjenje doprinosa. Moramo značajno povećati poresku bazu, ali ne na način da se uvode novi ili povećavaju postojeći porezi, jer nam svake godine izdvajamo sve više za penzionere. 

FRONTAL: Kako od Bosne i Hercegovine napraviti zemlju koja je perspektivna za svoje građane i koji su to konkretni koraci za stvaranje pozitivnog ekonomskog ambijenta?

HADŽIĆ: Prvi i glavni korak je vraćanje povjerenja i optimizma od strane politike prema građanima ove zemlje. Nakon toga je potrebno provesti ekonomske reforme, poput onih da se značajno smanje porezi i doprinosi, olakša registracija pravnih lica i ukinu sve barijere koje mogu stimulisati ekonomsku aktivnost.

Autor: Danka Savić