DUŠAN ŠEHOVAC
Mr. sci. Dušan Šehovac, sociolog, živi na Ilidži, lokalni heroj koji razmišlja globalno, svoj i ničiji a sa svima povezan, pokušava da spoji akademsko, aktivističko i ljudsko promišljanje, misli humanistički, aktivno radi na pozitivnim promjenama zajedno sa drugima, voli da bude dio mreže aktivista, rasuđuje i svojom dušom. Obožava da se ne slaže i sa samim sobom!DUŠAN ŠEHOVAC
Jesu li sarajevski bošnjački ratni zločini tamo gdje su nekad bili?
Sudska istina je da su za zločine nad Srbima i ostalima u Sarajevu na Sudu Bosne i Hecegovine do danas pravosnažno osuđeno 15 Bošnjaka na preko 100 godina robije.
Svakog dana u svakom pogledu “Opkoljeno” Sarajevo nastupima sa nadrealističkim sadržajima pokušava uvjeriti svijet, (i održati status nevine žrtve) da oni nisu činili zločine nad Srbima.
I ova kratka analiza dijela teksta, autora Azre Husarić, ““Šest svjedoka u BiH nije pristupilo na suđenje Huseinu Mujanoviću u Beogradu”, koji je objavljen, 28.oktobra 2021.godine, na portalu “Detektor” : “Ročište na obnovljenom suđenju Huseinu Mujanoviću pred Višim sudom u Beogradu za zločine počinjene u okolini Sarajeva 1992. godine, nije održano zbog nepojavljivanja šest pozvanih svjedoka i bolesti jednog od članova Sudskog vijeća u Beogradu.” , je na tragu te permanentne želje da i dalje razvija i čuva mit da su Bošnjaci, Sarajevo jedine žrtve građanskog rata u Bosni i Hercegovini.
Na talasima javnog mnenja svjetskog a i bosanskohercegovačkog plovi lažna priča da se ratni zločini nisu dešavali u opkoljenom Gradu Sarajevu, kako se ono prikazuje u poznatoj FAMA „Mapi opkoljenog Sarajeva“, kojom su svijet ubijedili lažnom mapom i zlatom koje je dato svjetskim promotorima ove laži.
Hrasnica-Ilidža je oduvijek dio Sarajeva, ali treba po svaku cijenu čuvati oreol žrtve, i zato su slučajne, neplanirane i neorganizovane ratne zločine činili neki odmetnuti Bošnjaci u Hrasnici-Ilidža pišu sarajevski novinari.
Oni u izvještajima ne smještaju ratne zločine u Sarajevo već javnosti poslužuju informaciju da su se zločini, (neće da napišu ratni zločini, i oni znaju zašto to rade “počinjene/I” u “okolini Sarajeva 1992. godine,”
Iste takve slučajne, neplanirane i neorganizovane ratne zločine činili су neki odmetnuti Bošnjaci u Ilijašu, Hadžićima, Vogošći, Trnovu, Novom Sarajevu, Novom Gradu, Centru i Starom Gradu.
Sarajevska nevladina scena i novinari ćute o ratnim zločinima nad nebošnjacima koji postoje iako nisu sudske istine, postoje istorijske istine koje će neko sutra morati priznati i uvažavati.
Sud BiH do sada je podigao 18 optužnica za zločine nad Srbima u Sarajevu koje su počinili Bošnjaci.
Kantonalnu sud Sarajevo je podigao 4 optužnice za zločine nad Srbima u Sarajevu koje su počinili Bošnjaci.
Sudska istina je da su za zločine nad Srbima i ostalima u Sarajevu:
- na Sudu Bosne i Hecegovine do danas pravosnažno osuđeno 15 Bošnjaka na preko 100 godina robije;
- na Kantonalnom sudu Sarajevo do danas nema pravosnažno osuđenih Bošnjaka.
Jako bitna napomena:
- Na Sudu BiH u toku su 3 suđenja za zločine u opštinama Ilijaš, Trnovo i Centar gdje se sudi 19-orici Bošnjaka za ratne zločine nad Srbima, jedan predmet je prenijet na niži nivo, dvojica Bošnjaka su preminula tokom suđenja a jedan je oslobođen.
- Na Kantonalnom sudu Sarajevo u toku su 3 suđenja za zločine u opštinama Stari Grad, Novi Grad, Ilidža i Hadžići gdje se 5-orici Bošnjaka sudi za ratne zločine nad Srbima, jedan Bošnjak je oslobođen.
Jesu li sarajevski bošnjački ratni zločini tamo gdje su nekad bili?
Jesu stvarno u sarajevskim arhivama, (i u svijesti porodica srpskih žrtava) dobro osvijetljeni i dokumentovani u presudama Suda BiH i Kantonalnog suda u Sarajevu, ali bošnjački novinari, političari, intelektualci i predstavnici navladinih organizacija koje su proistekle iz rata ne vide, padne im “mrak na oči” kad pomisle na sudske presude kojima su dokazani zločini koje su počinili Bošnjaci u Sarajevu, I istinu sakrivaju sa floskulom “u okolini Sarajeva.”
Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije (30.10.2021.)