Očigledno je da je pandemija koronavirusa, barem na trenutak, potakla jedan dio građana Bosne i Hercegovine na razmišljanje, a zatim i akciju u pravcu maksimalnog korištenja dostupnih poljoprivrednih kapaciteta. Svijest o tome da možemo i trebamo proizvoditi svoju hranu, u našoj zemlji nije razvijena, ali će ova godina, već sada je izvjesno, u tom pravcu ostaviti pozitivan trag. 

U Bosni i Hercegovini, više od milion hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta godinama stoji neobrađeno. Statistika kaže da na jednu nezaposlenu osobu u našoj zemlji neiskorišteno stoji približno dva hektara poljoprivrednog zemljišta, te da je u posljednjih desetak godina nestao i veliki broj ranije obrađivanih manjih njiva i vrtova.  

To nažalost nije sve. Bosna i Hercegovina je u 2019. godini uvezla voća i povrća u vrijednosti od 402 miliona KM, dok je izvoz iznosio nešto 188 miliona KM. U 2015. voća i povrća uvezli smo u vrijednosti od 293 miliona, te je jasno da, dok nam obradivo zemljište zarasta u korov, sve više novca trošimo na uvoz hrane koju u dobroj mjeri možemo proizvesti i  u našoj zemlji. 

Poražavajući je i podatak da u isto vrijeme, prema zvaničnim procjenama, na deponijama širom BiH dnevno završi cca 500 tona ostataka hrane.  

Zašto je u poljoprivreda u Bosni i Hercegovini u ovako lošem stanju priča je za sebe. U  svakom slučaju to je posljedica nebrige odgovornih za ovu granu privrede u kombinaciji sa zastupanjem interesa stranih uvoznih lobija od strane pojedinih domaćih centara moći. 

Dakle, sudeći po ovim podacima reklo bi se da nam obradiva zemlja ne treba, da imamo višak novca za uvoz voća i povrća, te da kupujemo koliko ne možemo pojesti, pa ostatke sa stola bacamo u smeće. 

Naravno, svi znamo da to nije tako. Prije pandemije koronavirusa, na osnovu podataka Agencije za statistiku u BiH više od 500.000 građana živjelo je na ivici siromaštva, a blizu 100.000 djece lišeno je večere pred spavanje. 

Kakvi će ovi ionako porazni brojevi biti nakon što pandemija prođe niko sa sigurnošću ne može reći, ali da će biti veći već sada je nažalost sasvim izvjesno. Toga su postali svjesni i građani širom Bosne i Hercegovine, te smo svjedoci porastu njihovog interesovanja za razne oblike poljoprivrednih aktivnosti. Tako su društvene mreže preplavljene slikama i snimcima proljetnih radova u vrtovima, na vikendaškim placevima i njivama, ali i na balkonima gdje se iz saksija zelene sadnice povrća. 

Nema sumnje da je psihoza opšte neizvjesnosti šta donosi sutra koja je stigla skupa sa COVID 19, gdje je strah od od gubitka radnog mjesta primaran, natjerao dobar dio građana Bosne i Hercegovine da se, u okviru svojih individualnih mogućnosti i potreba, u nekom dostupnom obliku okrenu poljoprivrednoj proizvodnji. Tome svakako doprinosi i bojazan da bi u određenom trenutku u narednom periodu moglo doći do nestašice pojedinih proizvoda i/ili enormnog rasta njihovih cijena na tržištu.  

Procjene stručnjaka kažu da, kada su jednogodišnje potrebe za opskrbu četvoročlane porodice domaćim povrćem u pitanju, dovoljno planski obraditi između 200 i 300 kvadratnih metara zemlje. 

Iako to nije velika površina, mali broj ljudi u našoj zemlji ima mogućnost za tako nešto. Međutim, ovoga proljeća, očigledno svjesni situacije ali i povećanog interesovanja građana, nemali broj lokalnih zajednica, fizičkih lica ali i pojedinih vjerskih zajednica ponudili su svoje raspoloživo obradivo zemljište na korištenje zainteresovanim, bez naplate bilo kakve naknade. Ovakvih primjera širom Bosne i Hercegovine ima puno dok je i odaziv građana na pozive očekivano veliki. 

Pored toga, i entitetski podaci također govore da se ove godine bilježi i veliki porast broja onih koji su se ove sezone odlučili obrađivati veće površine obradivog zemljišta. To je vidljivo po podacima o zatraženoj novčanoj podršci upućenoj entitetskim resornim ministarstvima od poljoprivrednika koji za to ispunjavaju zakonom propisane uslove. 

Očigledno je da je pandemija koronavirusa barem na trenutak potakla jedan dio građana Bosne i Hercegovine na razmišljanje, a zatim i akciju u pravcu maksimalnog korištenja dostupnih poljoprivrednih kapaciteta. Svijest o tome da možemo i trebamo proizvoditi svoju hranu, u našoj zemlji nije razvijena, ali će ova godina, već sada je izvjesno, u tom pravcu ostaviti pozitivan trag. Vrijeme će pokazati da li će se taj trend nastaviti i u budućnosti, ali je sigurno da je to jedna od rijetkih pozitivnih stvari koje će koronavirus u Bosni i Hercegovini ostaviti iza sebe. 

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije (29.04.2020.)

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku portala Frontal