Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje su ovi rezultati predstavljeni, direktor OECD-a za obrazovanje Andreas Schleicher naglasio je zabrinutost što sve više mladih ljudi bira svoj "posao iz snova" iz male grupe najpopularnijih i tradicionalnih zanimanja poput nastavnika, pravnika ili poslovnih menadžera.

"Istraživanje pokazuje da preveliki broj tinejdžera ignoriše ili nije svjestan novih vrsta poslova koji se pojavljuju, posebno kao rezultat digitalizacije", poručio je on.

Studija OECD-a pod nazivom "Poslovi iz snova: Očekivanja tinejdžera od njihovih karijera i budućnost rada" pokazala je da 47 posto dječaka i 53 posto djevojčica anketiranih u 41 zemlji članici organizacije očekuje da do svoje 30. godine rade samo jedan od 10 popularnih poslova.

Od prvog PISA istraživanja 2000. godine do danas ove brojke su se povećale za osam posto za dječake, a četiri posto za djevojčice.

Deset najpopularnijih zanimanja u 2018. godini, prema riječima anketiranih tinejdžerki, bila su ljekar, nastavnik, menadžer, advokat, psiholog, medicinska sestra, dizajner, veterinar, policajac i arhitekta, dok su među tinejdžerima popularna zanimanja inžinjeri, menadžeri, ljekari, ICT stručnjaci, sportisti, učitelji, automehaničari, policajci, advokati.

Stručnjaci OECD-a su poručili da je smanjenje broja zanimanja koja su interesantna mladima rezultat nepovoljnijeg poslovnog okruženja, objavljeno je na portalu Emerging Europe.

Letonija naprimjer ima najveći postotak studenata koji očekuju da će naći posao u jednoj od 10 najpopularnijih oblasti, dok isto smatra više od 40 posto mladih Poljaka i više od trećine mađarskih i čeških tinejdžera.

Studija pokazuje da mnogi tinejdžeri teže poslovima koji bi ubuduće mogli nestati uslijed automatizacije radnih mjesta. Stoga vlada veliki rizik za mlade Slovake, Litvance, ali i Slovence, Poljake, Čehe i Estonce.

Ipak, ranije studije su pokazale da je rizik automatizacije radnih mjesta u srednjoj i istočnoj Evropi relativno nizak u poređenju sa drugim državama članicama Evropske unije, ali da postoje znatne razlike unutar regiona.

Bosna i Hercegovina, Albanija, Rumunija, Srbija, Slovačka, Sjeverna Makedonija, Moldavija i Mađarska suočavaju se sa relativno visokim rizikom, dok su baltičke zemlje, Slovenija i Crna Gora izložene najnižem riziku od automatizacije.

Najniža očekivanja kad je riječ o visokim očekivanjima od školovanja među zemljama iz ove grupe imaju tinejdžeri iz Poljske i Mađarske, gdje 45 posto mladih ne očekuje da će završiti fakultet. Situacija je slična u Crnoj Gori i Ukrajini, a nije sjajna ni u Češkoj, Mađarskoj niti Letoniji.

Mladi u BiH, Ukrajini i Srbiji su najoptimističniji kad je riječ o profesionalnom napretku.

Studija OECD-a pokazala je i da Slovačka, Latvija i Poljska u školamaimaju najveći procenat savjetnika koji pružaju karijerno usmjeravanje mladima.

Izvor. Klix.ba