Prijedlog koji su potpisale Italija, Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, baltičke zemlje, Slovenija i Malta, navodi se da vrata EU ostaju otvorena za Balkan i da neophodne unutrašnje reforme EU ne mogu biti preduslov za nastavak ovog procesa.

Poslije francuskog prijedloga za reformu politike proširenja, na stolu je sada i prijedlog grupe zemalja koje se smatraju naklonjenim prijemu Balkana u EU. Zemlje potpisinice iznose sljedeće principe za novu politiku proširenja: punopravno članstvo je kranji cilj procesa, napredak treba da bude zasnovan na zaslugama, uz stroge ali fer uslove, podsticanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa i kompatibilnost sa već postojećim pregovaračkim okvirom.

Zajednički papir predlaže grupisanje pregovaračkih poglavlja po glavnim tematskim oblastima i njihovo zajedničko otvaranje.

Za razliku od francuskog prijedloga, navodi se da bi više grupa poglavlja mogle da se otvaraju paralelno, a ne jedna za drugom.

Potpisnice traže bolju strukturu poglavlja 23 i 24 o vladavini prava, sa jasnim preporukama i krajnjim rokovima i veću pomoć EU i zemalja članica u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Dokument predlaže jače finansijske i političke podsticaje za zemlje Balkana i konkretnije koristi za građane, zasnovane na principu "više za više".

"Politički podsticaji treba da uključe i sastanke Evropskog saveta sa liderima zapadnog Balkana na godišnjem nivou; povećano učešće predstavnika zapadnog Balkana na odabranim neformalnim sastancima Savjeta, u tehničkim odborima, radnim grupama Komisije, kao i u odborima Savjeta ", stoji u dokumentu.

Efektivni i ciljani finansijki podsticaji treba da nagrade napredak u reformama, a cilj takvog pristupa treba da bude smanjivanje ekonomskog jaza između EU i regiona, naglašava se u prijedlogu i dodaje da "treba razmotriti postupno učešće na jedinstvenom tržištu EU i otvaranje novih programa EU za Zapadni Balkan.

Prijedlog međutim ne govori o povećanju iznosa bespovratne pomoći, niti o ranijem otvaranju višestruko većih strukturnih fondova EU, rezervisanih za zemlje članice Potpisnice dokumenta traže od Evropske komisije da primjenu zakonodavstva EU u svakoj oblasti predstavljaju na mjerljiviji, jasan i uporediv način kako bi se postigao širi konsenzus o ocjenama reformi.

Devet zemalja članica predlažu i ogranizovanje godišnjih "Evropskih konferencija" na zapadnom Balkanu uz učesće nacionalnih i Evropskog parlamenta, koje bi promovisale "dijalog i konsultacije ".

Takođe, zemlje Balkana bi trebalo da budu uključene u predstojeću Konferenciju o budućnosti Evrope koja treba da predloži reformu unutrašnjeg funkcionisanja EU.

Evropska komisija će u drugoj polovini januara, uzimajući u obzir različite stavove zemalja članica iznijeti svoj prijedlog za reformu politike proširenja.

Komesar za proširenje Oliver Varhelji ocijenio je da nova metodologija ne bi trebalo da se odnosi na Srbiju jer bi to značilo "promjenu pravila igre koja je već u toku", ali je naglasio da bi neki elementi mogli da se primijene i na Srbiju, da bi se proces pregovora učinio dinamičnijim i efikasnijim.

Izvor: rts