
Vijesti
Usvojen Prijedlog ekonomskih reformi 2020-2022
Juče je na, 49. sjednici u Banjaluci Vlada Srpske utvrdila Prijedlog ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2020-2022.godina, koji daje pregled sveukupng okvira i ciljeva politika Vlade Republike Srpske, makroekonomskog okvira, fiskalnog okvira, ključnih prepreka za konkurentnost i rast, te definiše 18 strukturnih mjera u okviru osam reformiskih oblasti.
Prijedlogom ekonomskih reformi planirano je jačanje podrške oblasti malih i srednjih preduzeća kroz unapređenje postojeće i stvaranje novih oblika preduzetničke infrastrukture, te uspostavljanje efikasnijeg sistema upravljanja naučnoistraživačkim i inovacionim potencijalom u Republici Srpskoj.
Jedan od glavnih ciljeva politika u narednom periodu ostaje provođenje reforme zdravstvenog sistema i socijalne zaštite, aktivnosti u oblasti povećanja efikasnosti tržišta rada, uključujući reformu Zavoda za zapošljavanje, i unapređenje usklađenosti obrazovanja sa tržištem rada, s ciljem njihove bolje povezanosti, što predstavlja jedan od najozbiljnijih i najhitnijih izazova za zemlju.
Biće nastavljena i druga faza reforme Inspektorata Republike Srpske i inspekcija svih nivoa vlasti u Republici Srpskoj i smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi.
Vlada Republike Srpske će u narednom trogodišnjem periodu nastaviti sa sprovođenjem reformi u oblasti tržišta energije i transporta, uključujući restrukturiranje Željeznica Republike Srpske a.d. Doboj.
U oblasti poljoprivrede i usluga, nastaviće se sa provođenjem aktivnosti na unapređenju konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Vlada Srpske utvrdila je Prijedlog Budžeta Republike Srpske za 2020. godinu čiji planirani okvir iznosi 3.425.000.000 КM, što predstavlja uvećanje od 108,4 miliona КM, odnosno 3,3% u odnosu na sredstva planirana Rebalansom budžeta za 2019. godinu.
Budžetski prihodi i primici su planirani u iznosu od 2.996,6 miliona КM, dok je finansiranje planirano u iznosu od 406,7 miliona КM, od čega se na primitke od zaduživanja odnosi 345,2 miliona КM.
Ako primitke od zaduživanja u 2020. godini poredimo sa primicima u 2019. godini koji su iznosili 384,4 miliona КM, vidljivo je da su isti manji za 39,2 miliona КM.
Materijalni troškovi namjenjeni za neometano funkcionisanje institucija su planirani u iznosu od 117,4 miliona КM.
Doznake po osnovu penzijskog osiguranja iznose 1.142,0 miliona КM, i u odnosu na Rebalans za 2019. godinu uvećane su za 40,0 miliona КM.
Doznake na ime socijalne zaštite su planirane u iznosu od 237,4 miliona КM i u odnosu na Rebalans za 2019. godinu uvećanje su za 5,3 miliona КM.
Izdaci za kapitalne investicije su planirane u iznosu od 135,1 miliona КM, i u odnosu na Rebalans za 2019. godinu uvećane su za 38,1 miliona КM. U okviru ove grupe rashoda planirana su izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih bolnica, sredstva za opremanje MUP-a, kao i osavremenjavanje nastavnog procesa u osnovnim školama, kao i za prioritetne projekte iz Programa Javnih investicija koje se planiraju u budžetu.
Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog Zakona o izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2020. godinu, koji detaljnije uređuje način izvršenja Budžeta Republike Srpske za 2020. godinu, i usvojila Informaciju o usklađenosti Dokumenta okvirnog budžeta Republike Srpske za period 2020-2022. godina sa politikama Vlade Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima s ciljem rasterećenja privrede kroz smanjenje poreskog opterećenja dohotka od ličnih primanja. Predloženo rješenje se odnosi na smanjenje poreskog opterećenja dohotka od ličnih primanja umanjenjem stope doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti za 0,2%, odnosno sa dosadašnjih 0,8% na 0,6%.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog strategije razvoja elektronske uprave Republike Srpske za period 2019 – 2022. godina.
Zahvaljujući Strategiji razvoja elektronske uprave Republike Srpske 2019-2022. godine prvi put će biti uspostavljena koordinacija u organizaciji sistema elektronske uprave u Republici Srpskoj jer se ovaj sveobuhvatan strateški dokument odnosi isključivo na razvoj e-uprave kao novog koncepta u radu javne uprave.
Potrebe privrednog sektora i građana Srpske, ali i zahtjevi pojedinih organa javne uprave, razlog su donošenja Strategije jer digitalno poslovanje i pružanje usluga svima olakšava rad.
Strategija razvoja e-uprave podrazumijeva paralelni razvoj tri važna stuba razvoja e-uprave – razvoj IКT infrastrukture, razvoj elektronskih usluga kao suština e-uprave, te razvoj ljudskih resursa u domenu IКT unutar javne uprave.
Samim dokumentom predviđeno je ukupno 65 mjera, od kojih se 26 odnosi na IКT infrastrukturu, 29 na razvoj e-usluga, a 10 na razvoj ljudskih resursa.
Vlada Republike Srpske upoznala se sa Informacijom o sprovođenju kampanje „Jačanje medijske pismenosti kod djece u Republici Srpskoj“.
Cilj ove kampanje, koju je 2017. godine iniciralo Ministarstvo saobraćaja i veza, je jačanje svijesti kod djece školskog uzrasta o razumijevanju uloge medija i boljem shvatanju medijskih poruka (informacija, reklama i drugih sadržaja) i zaštite djece od negativnih sadržaja (nasilja, vrijeđanja, diskriminacije). Ciljne grupe kampanje su učenici viših razreda osnovnih škola, nastavnici i roditelji.
Frontal