Svijet
Požari koji haraju Amazonijom predstavljaju "međunarodnu krizu"
Francuski predsjednik Emmanuel Makron upozorio je sinoć da požari koji haraju brazilskom Amazonijom predstavljaju "međunarodnu krizu".
On je pozvao članice G7 da razgovaraju o tom problemu na summitu u Bijaricu, u Francuskoj, koji se održava ovog vikenda.
"Naša kuća je u plamenu. Bukvalno. Gori Amazonija, pluća naše planete koja proizvode 20 odsto kiseonika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu", napisao je francuski predsednik na Tviteru.
Our house is burning. Literally. The Amazon rain forest - the lungs which produces 20% of our planet’s oxygen - is on fire. It is an international crisis. Members of the G7 Summit, let's discuss this emergency first order in two days! #ActForTheAmazon pic.twitter.com/dogOJj9big
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) August 22, 2019
Makron se porukom na Tviteru pridružio generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu, koji je danas istakao da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazoniji.
Brazilske džungle pogodili su najgori požari u posljednjih pet godina.
Njemačka je nedavno odlučila da zbog sve masovnije sječe šuma u Brazilu privremeno obustavi slanje 35 miliona evra toj zemlji, namijenjenih za očuvanje amazonske prašume. Predsjednik Brazila Žair Bolsonaro njemačkoj kancelarki Angeli Merkel potom je poslao ljutitu poruku da bi trebalo da uzme taj novac za pošumljavanje Njemačke, dodajući da je to Njemačkoj daleko potrebnije nego Brazilu.
Žair je, poslije saopštenja Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja da je ove godine u prašumama gorilo 83 odsto požara više nego 2018, otpustio direktora ovog instituta.
Ekolozi, pobornici zaštite životne sredine, okrivili su Bolsonara tvrdeći da je on podstakao drvosječe i poljoprivrednike da krče šumu. U predizbornoj kampanji je, navodi se, obećao oživljavanje ekonomije države povećanjem ekonomskog potencijala Amazona.
Mariso Astrini iz Grinpisa rekao je da su deforestacija i požari rezultat Bolsonarove antienvironmentalističke politike, odnosno, suprotnog djelovanja od zaštite životne sredine.
Bolsonaro, međutim, i dalje svaljuje krivicu i upire prst u nevladine organizacije.
Prvi čovjek, prema navodima medija Brazila, sugerisao je - da bi oni izblamirali vlast zemlje nakon što su im smanjile finansiranje. Bolsonaro za svoje tvrdnje nije iznio dokaze.
Izvor: sputnik.news