Skoro na svakom ćošku možemo vidjeti izloge koji su oblijepljeni primamljivim posterima koji nas „mame“ velikim sniženjima od 50%, 60% čak i 70%, ali kada uđete u trgovinu situacija je nešto drugačija. Tek poneki artikl se nalazi na sniženju, ne vidi se početna cijena proizvoda, a ono što je najčešće jeste roba sa greškom koja je izložena sa ostalom robom u redovnoj prodaji.

„Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj članovima 14., 15., 16. i 17. regulisan je način postupanja sa robom na rasprodajama a posebno ako je roba sa greškom. Ukoliko nam se obrati potrošač upućujemo ga na knjigu žalbi shodno članovima 26., 27. ili 28., a sljedeći korak je Republička tržišna inspekcija. Ukoliko se ovi članovi ne poštuju, tj. kupac se žali, intervenišemo jer su za to kod nas već predviđene kazne po članovima 144. i 147. već postojećeg zakona. Da li će oni biti primjenjeni na pojedinačne slučajeve zavisi od inspekcije, a naše je da potrošače uputimo u njihova prava.“, kazao je Jovan Vaslilić iz Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.

Veliki problem predstavlja to što potrošači ne poznaju svoja prava ili se ne usuđuju da ih zatraže. Dok većina trgovaca „bahato“ upozorava i ubjeđuje da nemate pravo da nešto mijenjate, reklamirate ili još gore da tražite povrat novca (što po Zakonu imate), potrošači, odnosno kupci trpe i ćute.

Vođeni gore navedenim, novinari Frontala su otišli u jedan tržni centar u Banjaluci gdje smo u jednoj trgovini zatekli upravo artikl sa greškom koji je bio izložen među artiklima redovne prodaje. S obzirom da artikl nije bio na sniženju, na naš upit dobili smo 10% popusta bez mogućnost zamjene jer kako su nam rekli, radi se o „feleru“. Nakon toga taj isti artikl je ponovo vraćen u redovnu prodaju. Nažalost, ovo nije bio jedini slučaj.

„Ukoloko potrošač nakon kupovine takvog proizvoda uoči grešku ili nedostatak koji nije bio označen prilikom kupovine, potrošač ima prava na reklamaciju. Za robu koja je upotrebljavana, popravljana ili sa nedostatkom, odnosno čija su upotrebna svojstva i karakteristike na drugi način ograničena, trgovac mora na odgovarajući način u prilogu uz račun naznačiti da je riječ o takvoj robi“, kazao je za Frontal Braco Vrančić, rukovodilac Odsjeka za zaštitu potrošača u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske.

Naime, u skladu sa članom 16. Zakona o zaštiti potrošača Republike Srpske, trgovac je obavezan da robu na rasprodaji, zbog postojanja mane na njoj, izdvoji od ispravne robe i označi zbog čega je na rasprodaji.

„Ako trgovac nije postupio po članu 16. Zakona o zaštiti potrošača, potrošač treba da ga prijavi tržišnoj inspekciji. Zakon o zaštiti potrošača treba doraditi u skladu sa direktivama EU koje tretiraju ovu oblast. Naravno, treba vidjeti i šta je to Srbija po ovom pitanju uradila.“, rekao nam je predsjednik Pokreta potrošača Republike Srpske Dragutin Bošković.

Republička tržišna inspekcija je u 2018. godini u svim oblastima nadzora (trgovina, ugostiteljstvo i turizam, pružanje usluga) cijene kontrolisala preko 5.500 puta i u oko 7% slučajeva utvrdili nepravilnosti, koje su se najčešće odnosile na isticanje cijena, a u smislu da cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima.

U 2019. godini u svim oblastima nadzora (trgovina, ugostiteljstvo i turizam, pružanje usluga) nadležna inspekcija je cijene kontrolisala preko 3.400 puta i takođe u oko 7% slučajeva utvrdili nepravilnosti, koje su se najčešće odnosile na isticanje cijena.

„Tržišni inspektori svakodnevno kontrolišu da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda, da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe“, kazali su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Republička inspekcija je u 2018. godini zbog različitih propusta u radu, subjektima kontrole izdala 1.256 prekršajnih naloga u vrijednosti od 811.600 KM, dok je u prvom polugodištu 2019. godine izdala 635 prekršajnih naloga u vrijednosti od 405.000 KM.

Proizvod sa nedostatkom moguće zamijeniti u roku od dvije godine

„Mi godinama ukazujemo da trgovci često krše ovaj član zakona, ukoliko uočimo ovu pojavu na licu mjesta intervenišemo i upozoravamo trgovca, a ukoliko ne koriguje svoju nepravilnost u radu, prijavljujemo inspekcijskim organima. Apelujemo i na građane/potrošače da prijavljuju ukoliko uoče ovakav ili bilo koji drugi vid nepravilnosti u radu trgovaca“, kaže  Zoran Petoš iz UG DON Prijedor i dodaje: „Potrošači mogu da sugerišu trgovcu da izmijeni nepravilnost ili da prijave Udruženjima za zaštitu potrošača ili direktno Inspekcijskim organima. Napominjemo da ukoliko neznajući i kupe proizvod sa nedostatkom mogu ga u roku od dvije godine zamijeniti za drugi ili tražiti povrat novca. Ukoliko sami ne mogu ostvariti svoja prava potrebno je da se obrate Udruženjima za zaštitu potrošača.“

Postoje jasna pravila kada je riječ o sniženjima i sezonskim rasprodajama definisana Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj i to: ”Trgovac je dužan da rasprodaju proizvoda objavi na uobičajen način na mjestu prodaje.” „Pored označavanja razloga rasprodaje na prodajnom mjestu proizvod na rasprodaji treba biti jasno i vidljivo označen cijenom prije i cijenom nakon sniženja.” „Ako je procenat sniženja cijena objavljen u rasponu, najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji.” „Proizvod koji je na rasprodaji, a kojem uskoro ističe rok upotrebe, mora biti fizički izdvojen od redovne prodaje i mora dodatno imati vidljivo istaknut krajnji rok upotrebe.” „Trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod sa nedostatkom ili greškom, dužan je da takav proizvod fizički odvoji od redovne prodaje ispravnog proizvoda i vidljivo istakne da je riječ o prodaji proizvoda sa nedostatkom ili greškom, te svaki pojedinačni proizvod posebno označi.” „Trgovac je dužan da upozna kupca sa tim u čemu se sastoji nedostatak ili greška na proizvodu.”.

„Dakle, jasna pravila postoje, bitno je da se vrše redovne kontrole od strane inspekcijskih organa i da se sankcionišu nesavjesni trgovci“, kazao je Petoš.

Iz Republičkog inspektorata ističu da u praksi nije čest slučaj da građani prijavljuju inspekciji nepravilnosti u vezi sa sniženjima i rasprodajama, a da se najčešće prijavljuje neprihvatanje reklamacija od strane trgovaca.

„U 2018. godini po konkretnim reklamacijama potrošača kojima su tražili zaštitu individualnih potrošačkih prava republička tržišna inspekcija je izvršila 217 kontrola. U 58 kontrola utvrđeno je da reklamacije potrošača nisu bile opravdane. U toku vršenja inspekcijske kontrole 109 reklamacija je uvaženo i riješeno na licu mjesta, a ostale su riješene nakon naloženih upravnih mjera“, kazali su iz Republičkog inspektorata.

U prvi šest mjeseci u 2019. godini po konkretnim reklamacijama potrošača republička tržišna inspekcija izvršila je 104 kontrole. U 76 slučajeva reklamacija je riješena na licu mjesta u korist potrošača, u 10 slučajeva rješenjem je naloženo trgovcu da omogući potrošaču korišćenje prava u skladu sa zakonom, u 16 slučajeva reklamacije nisu bile opravdane, dok dvije reklamacije nisu bile u nadležnosti tržišne inspekcije.

Obmanjujuća praksa trgovca: 1+1 gratis

Takođe, jedan od problema sa kojim se susreću inspektori je i obmanjujuća poslovna praksa trgovca.

„U proteklom periodu imali smo slučajeva gdje su inspektori utvrdili da su trgovci objavom akcije tipa 1+1 gratis obmanuli potrošače u pogledu cijene proizvoda koja je nudila navodne „pogodnosti“, a čime su ih naveli da kupe proizvod koji možda inače ne bi. Kao primjer možemo navesti kozmetičke proizvode gdje je istaknuta cijena od 12,40 KM za dva proizvoda od kojih bi jedan trebao biti gratis, jer je tako i oglašeno od strane trgovca. Uvidom u pojedinačne cijene utvrđeno je da cijena jednog proizvoda iznosi 9,30 KM, a drugog 4,95 KM što zajedno iznosi 14,25 KM. Iako u konkretnom slučaju postoji razlika u cijeni, jer su pojedinačni proizvodi skuplji za oko 2 KM, trgovac je ipak obmanuo potrošača jer drugi proizvod nije bio gratis kao što je navedeno“, 

Zakonom o zaštiti potrošača propisana je kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM ukoliko sniženja, rasprodaja ili akcijske prodaje ne provode u skladu sa zakonom, od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetinik. Stoga, iz Inspektorata sugerišu svim građanima da ukoliko uoče bilo kakve propuste u radu ili prekršaje da se obrate opštinskoj/gradskoj ili republičkoj tržišnoj isnpekciji kako bi nadležni organi preduzeli mjere prema trgovcu.

Frontal/Danka Savić