Finski zdravstveni sistem koji je star 130 godina mnogo radi na tome. Ne samo da je velika većina stanovništva - 88% - zadovoljna sistemom, nego njegova praktično besplatna njega za sve znači da nijedan Finac nikada nije bio u "minusu" zbog samih medicinskih troškova, piše Bi-Bi-Si.

Finska novinarka Anu Partenen ističe da ne možete planirati bolest kao što možete fakultetske takse ili novi automobil. Niko nikada ne zna kada će im trebati njega koja je često pretjerano skupa. "Zdravstvena zaštita nije poput kupovine farmerki", dodaje ona. "Potrošač ne može reći da je ovo liječenje raka preskupo, pa odluči da ga ne kupi - tipični zakoni tržišta ne odnose se na zdravstvenu zaštitu."

U Finskoj se zdravstvena zaštita smatra pravom, a ne privilegijom, kaže ona, i stoga je vlada primjerenija od privatnog sektora.

Partenen ističe kako to nije samo pitanje jednakosti, već učinkovitosti. (Finska) vlada će pregovarati o cijenama lijekova s kompanijama koje razvijaju te tretmane - u SAD-u je na primjer problem što je Medicareu zabranjeno pregovarati o takvim stvarima, što nema smisla", kaže ona.

Zatim tu je kvalitet sistema, u smislu rezultata brige o pacijentu. Finska je jedna od pet zemalja s najnižom stopom smrtnosti trudnica, a Finci imaju dug životni vijek. Finska se takođe nalazi među vodećim zemljama u svijetu po pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Naravno, nije sve tako ružičasto. U martu je finska vlada podnijela ostavku jer nije uspjela provesti reformu zdravstva kroz Parlament - postajući druga vlada zaredom koja to nije učinila.

Finskim decentralizovanim zdravstvenim sistemom često upravljaju lokalne opštine sa populacijama u rasponu od stotina hiljada ljudi do manje od 100. A ta decentralizovana priroda nije samo skupa za održavanje, već može proizvesti i velike razlike u kvaliteti brige.

Opštine primaju sredstva za finansiranje zdravstvenih usluga na temelju veličine oporezivog stanovništva, što može otežati pružanje usluga u udaljenijim i većim područjima.

U martu, neposredno nakon što je vlada Juha Sipila podnijela ostavku, guverner banke Finske Ollie Rehn upozorio je da reforma ostaje hitna "s gledišta fiskalne održivosti".

Kako opstaje stanovništvo u zemlji i stopa nataliteta opada, broj poreznih obveznika koji uplaćuju u sistem smanjuje se - dok cjelokupno stanovništvo živi duže i opterećuje resurse. 

Kako se finansiranje smanjuje za buduće generacije, još više Finaca može smatrati da njihove potrebe nisu zadovoljene, upozorava Heikki Hiilamo, analitičar socijalne politike koji je savjetovao uzastopne vlade o tome kako mogu reformisati sistem.

"Finci imaju sve manje i manje djece. Ljudi postaju stariji. Dakle, ovdje nam treba više ljudi jer nam trebaju porezni obveznici", kaže Juha Tuominen, izvršna direktorica najveće bolnice u Finskoj.

„Dakle, ako mislite na održivost, ili moramo imati više ljudi u Finskoj ili moramo smanjiti troškove“, dodaje.

Kako bi finski zdravstveni sistem postao finansijski održiv, jedan od ciljeva posljednjeg prijedloga vlade za reformu bio je smanjenje troškova centraliziovanjem usluga i uvođenjem više privatnih opcija. Ali, centralizacija se pokazuje zamršenom u zemlji koja je u nekim područjima rijetko naseljena, a u kojoj je zdravstveni sistem dizajniran tako da služi čak i najudaljenijim dijelovima zemlje koji se protežu sve do Arktičkog kruga.

Ukoliko ne bude reformisan, finski sistem bi mogao  postati neravnopravniji, a siromašni ljudi i oni koji žive u udaljenim područjima sve se više isključuju iz samog sistema koji je bio stvoren da im služi.

"Ljudi izvan Finske imaju tendenciju da vide samo dobre strane sistema", kaže Hiilamo.

"Normalno ljudima pokazujemo sunčanu stranu ulice, ali postoji tamna strana ulice. I zdravstvena zaštita je na mračnoj strani, i dugo godina smo imali problem."

Frontal