Ipak, čini se da se malo ko u Rusiji, a posebno u svijetu, zbog toga uzbuđuje. Preciznije rečeno, ne uzbuđuje se dovoljno.

Na taj je problem u svom viralnom statusu na Fejsbuku nedavno upozorila Aleksandra Šubina, Ruskinja s njemačkom adresom:

"Ima jedna stvar koju ne razumijem. Kad smo izgubili samo dio katedrale, bila je to svjetska tragedija. Ljudi su širili riječ o tome svuda i donirali novac. Bila je to tužna vijest i za mene. Ali ovdje imamo globalnu katastrofu! Šume Sibira gore! Ovo je najveće područje na svijetu prekriveno netaknutim šumama. A mi ga gubimo! Više od tri miliona hektara šuma gori. Možete ga vidjeti čak i iz svemira! Ljudi, probudite se!! Ovo je naš kiseonik! Veliki dio ekosistema planeta se uništava. Rijetke vrste životinja nestaju s lica Zemlje i umiru u agoniji.

Zašto ćutite? Nije li to važnije i ozbiljnije od zgrade? Ne možete zadržati dobro raspoloženje dok se to događa. Potrebni ste, ljudi! Gdje su svi poznati ekolozi? Potrebna je cijela globalna zajednica! Jako nam treba vaša pomoć! Ne možemo se osloniti na našu vladu. Jednostavno su je odbili ugasiti... No možemo to zaustaviti zajedničkim naporima. Hajdemo!", napisala je ona.

Možda djeluje kao dizanje panike, ali mnogi navodi Šubinove su tačni.

Ruske vlasti relativno su se kasno uključile u borbu s ovom katastrofom, navodi "Indeks". Ruski predsjednik Vladimir Putin krajem jula naredio je vojsci da pomogne vatrogascima u borbi protiv požara u Sibiru, ali aktivisti za zaštitu okoline smatraju da je taj potez stigao prekasno i da nije dovoljan.

Jedan od razloga ove sporosti zasigurno je loša zakonska regulacija prema kojoj ruske vlasti nisu obavezne da reaguju na šumske požare koji gore u dalekim, teško dostupnim područjima Sibira, tzv. kontrolnim zonama. Problem je u tome što se oko 90% šumskih požara u Rusiji zbiva upravo u tim zonama.

"Ti požari trebalo je da budu ugašeni na samom početku, ali zanemareni su zbog loše politike. Sada su prerasli u klimatsku katastrofu koja se ne može zaustaviti ljudskim naporima", rekao je stručnjak za šumske požare iz Grinpisa Rusije, dobrovoljni vatrogasac Anton Beneslavskij.

"Rusija bi trebalo da poveća napore u zaštiti šuma i osigurati dovoljno sredstava za gašenje i sprječavanje požara. Problem šumskih požara trebalo bi se riješiti na međunarodnom nivou u globalnim klimatskim sporazumima kako bi se globalno zagrijavanje održalo ispod 1,5 stepeni Celzijusovih", dodao je.

Grinpis Rusija najavio je pokretanje inicijative da se loš zakon o kontrolnim zonama promjeni.

Dok su se, prema Kremlju, površine u kojima je požar aktivan smanjile s nekih 3,5 na oko 2,7 miliona hektara, Grinpis tvrdi da one rastu te da se sada prostiru na oko 4,3 miliona hektara, što je površina veća od Belgije. Pritom treba znati da je u ovoj godini ukupno izgorio oko 13,1 milion hektara.

Kako se navodi, ljetnji požari u Sibiru dio su uobičajenog, prirodnog godišnjeg ciklusa. Međutim, zbog klimatskih promjena, odnosno ekstremnih temperatura, suša i snažnih vjetrova, oni su ove godine poprimili razmjere bez presedana, a čini se da će vremenske prilike u naredne dvije nedjelje pogodovati njihovom jačanju.

Da li baš svi ćute?

Brojni mediji ovom požaru već nedjeljama posvećuju naslovnice, posebno snimcima iz svemira koje pokazuju njegove nevjerovatne razmjere. Vijesti su, između ostalog, navele američkog predsjednika Donalda Trampa da Rusiji ponudi pomoć u gašenju. Dvojica predsjednika najavili su da će ostati u kontaktu, a Putin je izjavio kako ponudu doživljava kao korak prema otopljenju odnosa dvaju sila.

Međutim, istina je da svijet na prijetnju nije reagovao ni približno onako energično kao u slučaju vatre u pariskoj katedrali. Posebno nisu reagovali svjetski bogataši. A požari u Sibiru jesu globalan problem koji bi trebalo da zabrine cijeli svijet. Naime, u njima se godišnje oslobađa više od 166 megatona ugljem-dioksida - a to je količina koju godišnje emituje oko 36 miliona automobila ili jedna država poput Kolumbije.

Požari u sibirskim šumama posebno su opasni za klimu jer su izvor grafita koji se taloži na arktičkom ledu. On svojom tamnom bojom apsorbuje sunce i ubrzava njegovo otapanje, čime se začarani krug požara, otapanja i zagrevanja intenzivira. Arktik je inače ugrožen drugim sličnim procesom. Naime, sjeverna polarna područja zagrijavaju se dvostruko brže od ostatka svijeta zbog toga što otopljavanje smanjuje bijele površine leda i povećava tamne površine mora. Na ovaj problem, koji uključuje i ruske arktičke krajeve, prije nekoliko je dana upozorio i sam Putin.

Mada je požar u Sibiru trenutno daleko najveći, važno je istaknuti da ne gore samo šume u istočnim područjima Sibira nego i u drugim polarnim krajevima, koji ove godine bilježe neuobičajeno visoke temperature - na Aljasci, na Grenlandu i u Kanadi. Na Aljasci je krajem jula gorilo 105 velikih požara na površinama većim od 0,7 miliona hektara, a u Kanadi je izgorilo više od 45.500 hektara.

Dim iz Sibira i drugih gorućih površina proširio se u brojna područja Rusije i Evrope, na zapadu do Danske, a na istoku do zapadnih obala Kanade. NASA na svojim stranicama upozorava da dim sadrži brojne polutante i štetne sastojke, od ugljen-monoksida, preko policikličnih aromatskih ugljovodonika, metala i dioksina, do čestica pepela i čađi, koje mogu biti štetne za zdravlje, posebno djece i starijih. NASA procenjuje da se količine stvorenih štetnih čestica u atmosferi mjere u megatonama.

Izvor: b92