Tokom razdoblja od 8.000 godina do prve godine poslije nove ere poraslo je na 200 miliona (neki procjenjuju 300 miliona ili čak 600, što ukazuje na to koliko neprecizne mogu biti procjene stanovništva ranih istorijskih razdoblja), sa stopom rasta ispod 0,05% godišnje.

Velika promjena dogodila se s industrijskom revolucijom: dok je cijeloj ljudskoj istoriji trebalo oko 1800. godine da svjetska populacija dosegne milijardu, druga milijarda je postignuta u samo 130 godina (1930.), treća milijarda u 30 godina (1960.) , četvrta milijarda u 15 godina (1974), a peta milijarda u samo 13 godina (1987).

Samo tokom 20. vijeka broj stanovnika u svijetu porastao je sa 1,65 milijardi na 6 milijardi, prema podacima servisa WorldoMeters-a.

1970. je bilo u svijetu otprilike upola manje ljudi nego sada.

Zbog pada stope rasta, sada će trebati više od 200 godina da se broj stanovnika udvostruči.

Stanovništvo u svijetu trenutno (2018.-2019.) raste brzinom od oko 1,07% godišnje što znači da je zabilježen pad u odnosu na prethodne godine (1,09% u 2018. godini, 1,12% u 2017. godini i 1,14% u 2016. godini). Trenutni prosječni porast stanovništva procjenjuje se na 82 milijuna ljudi godišnje.

Godišnja stopa rasta dostigla je vrhunac krajem 1960-ih, kada je bila oko 2%. Stopa povećanja gotovo se prepolovila od tada i nastaviće se smanjivati ​​u narednim godinama. Procjenjuje se da bi on dostigao 1% do 2023., manje od 0,5% do 2052., i 0,25% 2076.. Godine 2100. trebalo bi biti svega 0,09%.

Svjetska populacija će stoga nastaviti rasti u 21. vijeku, ali znatno sporijom brzinom u odnosu na nedavnu prošlost. Svjetska populacija udvostručena je (100% porast) za 40 godina od 1959. (3 milijarde) do 1999. (6 milijardi). Sada se procjenjuje da će trebati još gotovo 40 godina da poraste za dodatnih 50% kako bi broj stanovništva iznosio 9 milijardi do 2037. godine.

Posljednje svjetske projekcije stanovništva pokazuju da će svjetska populacija u 2055. godini dostići 10 milijardi ljudi, a 2088. 11 milijardi.

Svjetska populacija po vjeri

Prema nedavnoj studiji (zasnovanoj na 6,9 milijardi svjetske populacije iz 2010. godine) iz Pew Foruma, postoje:

- 2.173.180.000 hriršćana (31% svjetskog stanovništva), od kojih je 50% katolika, 37% protestanta, 12% pravoslavaca i 1% drugi.

- 1.598.510.000 muslimana (23%), od čega su 87-90% suniti, 10-13% šiti

- 1,126,500,000 nema religijske pripadnosti (16%): ateisti, agnostici i ljudi koji se ne poistovjećuju ni s jednom posebnom religijom. Jedna od pet osoba (20%) u Sjedinjenim Državama religiozno nije povezana

- 1.033.080.000 hindusa (15%), od kojih velika većina (94%) živi u Indiji.

- 487.540.000 budista (7%), od kojih polovina živi u Kini

- 405,120,000 narodna religija (6%): vjere koje su usko povezane s određenom grupom ljudi, etničkih grupa ili plemena.

- 58,110,000 druge religije (1%): bahajska vjera, taoizam, džainizam, šintoizam, sikhizam, tenrikyo, wicca, zoroastrianizam i mnoge druge.

- 13.850.000 Židova (0,2%), od kojih četiri petine žive u dvije države: Sjedinjenim Državama (41%) i Izraelu (41%).

Svjetska populacija po regijama

Frontal