Knjige su rezultat trogodišnjeg istraživanja i pokrivaju teme složene povezanosti antropologije i estetike u arhitektonskom i urbanističkom dizajnu zapadnih i islamskih civilizacija. Rad na pomenutim djelima predstavlja značajan doprinos teoriji arhitektonskog i urbanističkog dizajna i ove knjige predstavljaju značajan korak naprijed od lokalnih do međunarodnih akademskih krugova.

“Arhitektonska estetika” i “Kulturološka estetika – jezički izraz” su dvije polovice jednog rada, koji grade jedinstvenu cjelinu. Dok u prvom izdanju “Arhitektonska estetika” pruža teorijski okvir, rječnik u temeljnim konceptima kulturne estetike u arhitektonskoj areni, druga knjiga predstavlja formalni, vizualni, kulturno osjetljivi vodič ili jezik - mogući uzorak za planiranje i projektovanje pojedinačnih stambenih jedinica.

Na pitanje kako su došle na ideju da realizuju ovakav projekat  i odluče se na zajednički rad, autorice knijge kažu: “Istraživanje uticaja kulture na vizuelni izražaj u arhitekturi je jedan od aspekata našeg šireg akademskog diskursa koji se bavi analiziranjem arhitekture kao društvenog proizvoda. Ovo štivo je pokrenuto jednostavnim interesovanjem:  Zašto zgrade i gradovi izgledaju na određeni način, na određenom mjestu u određenom vremenu i prostoru? Estetika, koja je neizostavni dio arhitekture kao profesije, a koja zapravo podrazumijeva postizanje sklada u prostoru kroz vrijeme je nama bila posebno interesantna, jer je upravo to srž arhitektonske naobrazbe i kranji cilj svakog arhitektonskog proizvoda”.

Knjige obrađuju temu koja zbog svoje kompleksnosti ne dobija dovoljno akademske pažnje, međutim ne gubi na svojoj aktuelnosti. Savremene teorije estetike se upravo bave temom koju obrađuju ove knjige,  analizom prirode recipročne konekcije između čovjeka kao korisnika i graditeljskog tkiva: “U vremenu u kojem živimo ove veze su sve slabije, što rezultira arhitekturom u kojoj čovjek nije u fokusu, te u tom smislu smatramo da je naša obaveza kao arhitektica i kao univerzitetskih profesorica  da se vratimo na fundamentalne ciljeve arhitekture kao profesijeˮ, pojašnjavaju autorice.

Sistematičnim pristupom, jasnim i konciznim jezičkim izrazom autorice su dale neophodne informacije i predočile znanja iz oblasti arhitektonske estetike. Ovo djelo je bez sumnje važan doprinos kako u naučnom i stručnom smislu, tako i kao materija koja lako može naći svoje mjesto u biblioteci svačijeg doma.

Jedna od recenzija na knjige kaže da se na osnovu ovog objavljenog djela moguće uvidjeti da je arhitektura čovjekov najkonkretniji izražaj koji odvažno putuje kroz vrijeme opisujući sebe svima onima koji se posvećuju razumijevanju ovog umjetničko-antropološkog jezika.

Autorice čije knjige se sada nalaze u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu i Univerzitetskoj biblioteci Kolumbije u Njujorku ističu kako su počašćene  što su se knjige našle u ovim prestižnim bibliotekama i što dijele prostor sa nekim od najznačajnihih izdanja svjetske civilizacije: “Sretne smo što je na ovaj način štivo dostupno široj publici, jer je i cilj svakog autora da dijeli svoja saznanja, a to je ujedno i najbolji pokazatelj uspjeha naučnih publikacija. Sa druge strane, za nas je ovo i velika odgovornost, da i u budućnosti svojim radom i naučnim doprinosom opravdamo ovu ukazanu čast”.

Frontal