Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da je od eksplozije direktno poginulo oko četiri hiljade ljudi, dok nevladine organizacije tvrde da je riječ o više od 100 hiljada. 

U Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji komemoracijom i polaganjem vijenaca obilježena je godišnjica nuklearne katastrofe, prenijele su agencije. 

Svjetske novinske agencije 26. aprila 1986. javile su šokantnu vijest. U nuklearnoj centrali u ukrajinskome gradu Černobilju dogodio se težak incident s nesagledivim posljedicama. 

Vodstvo nuklearne centrale Černobilj odlučilo je ispitati jedan od generatora u sistemu rada ekstremnih naprezanja. Osoblje centrale smatralo je eksperiment banalnim, pa nije poštovalo osnovna, u cijelome svijetu propisana pravila. 

Tako su usporedno s postupnim isključivanjem reaktora isključili i višestruke bezbjednosne sisteme te sistem hlađenja, koji su automatski mogli spriječiti katastrofu. Tlak nekontrolirano raste i tragedija je neizbježna. 

Točno u 1.23 sata Černobiljom je odjeknula eksplozija. Vodena para razorila je nuklearni reaktor i velik dio zgrade četvrtog bloka centrale. Pogon je zahvatio požar, a iz grotla uništenog reaktora dignuli su se para i dim s golemim količinama radioaktivnih tvari. 

Tek 2. maja 1986., nakon što je izbačeno 5.000 tona materijala, reaktor je plombiran. Hiljade četvornih kilometara oko centrale trajno su ozračeni. Uz Ukrajinu, zabrinjavajući porast radioaktivnosti zabilježen je i u Bjelorusiji, Rusiji, skandinavskim zemljama, ondašnjoj Čehoslovačkoj, Poljskoj te Njemačkoj. 

Stvarne posljedice černobiljske katastrofe dugo su se tajile. Prema službenim sovjetskim izvještajima, prvih dana katastrofe stradalo je 20-ak žrtava, a 50-ak u idućih nekoliko godina. 

Uoči desete godišnjice eksplozije, početkom aprila 1996., u Beču na Međunarodnoj konferenciji o posljedicama černobiljske katastrofe ukrajinski premijer Evgenij Marčuk šokirao je svijet objavivši da u Ukrajini od posljedica zračenja boluje gotovo tri miliona ljudi. Trećina od njih, pretežno djeca, umrijeće od raka štitnjače, leukemije i sličnih bolesti. 

Jurij Ščerbak, doktor i autor knjige o Černobilju, koji je bio ukrajinski ambasador u SAD-u, kaže da će Černobilj nastaviti postojati, postavljajući uvijek nove probleme pred ljudsku rasu. Zona isključenja i danas se prostire 30 kilometara oko nuklearke.

Izvor: Klix