Donorske kartice u BiH nisu zakonski obavezujuće, a do sada ih je potpisalo 50.000 građana.

Stručnjaci kažu da, iako ovu karticu mogu imati svi građani BiH, problem predstavlja što ne postoji jedan krovni zakon o transplantaciji organa.

Tako je u FBiH, prema izmjenama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, svako pretpostavljeni donor organa poslije smrti osim ako se tome pismeno nije usprotivio tokom života.

"Pored pretpostavljenog pristanka potencijalnog donora, Zakon je propisao da saglasnost za transplantaciju njegovih organa nakon smrti daje i najuža porodica, prvenstveno bračni ili vanbračni drug ako ga je donor imao. Ako nije, pristanak daju roditelji, a ako nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, saglasnost daju djeca", pojasnili su u Ministarstvu zdravstva FBiH

U Republici Srpskoj, prema Zakonu o transplantaciji ljudskih organa i Zakonu o transplantaciji ljudskih tkiva i ćelija, rade se transplantacije jedino sa živih donora, a za sve ostale transplantacije građani moraju ići ili u FBiH ili u inostranstvo.

"U UKC RS vrše se transplantacije bubrega sa živog donora i do sada je uspješno urađeno 30 transplantacija. Osigurana lica Fonda zdravstvenog osiguranja RS mogu da ostvare pravo na liječenje u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima potpisan ugovor onda kada njihovo liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama", kazali su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.

Dodaju da je ovo ministarstvo u saradnji sa predstavnicima udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnike u RS nedavno dogovorilo formiranje koordinacionog tima za transplantaciju.

Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH, kaže da je najveći problem što BiH nema krovni zakon o transplantaciji niti krovno ministarstvo zdravstva za cijelu BiH.

Prema njenim riječima, Donorska mreža BiH je nevladina organizacija koja ima prije svega edukativnu svrhu i nije dio zdravstvenog sistema.

"Potrebna nam je jedna krovna institucija, jedno krovno ministarstvo zdravstva da bi se transplantacije bolje koordinirale. Pozitivan primjer je Donorska mreža Hrvatske, koja je uključena u sve aspekte zdravstva i gdje je oko milion ljudi potpisalo donorske kartice", rekla je Resićeva.

Dodaje, iako se donorske kartice mogu besplatno ispuniti putem interneta, da se još mali broj građana odlučuje da to uradi.

"Na stranici Donorske mreže BiH Kantona Sarajevo svi građani BiH mogu besplatno potpisati kartice. Donorske kartice nisu zakonska obaveza, a do sada ih je u BiH potpisalo oko 50.000 građana", kazala je Resićeva.

Naglašava da Donorska mreža BiH ima za cilj edukaciju građana da prihvate darivanje organa kao humanu i plemenitu ideju.

"Građani se o ovome moraju više informisati da se razvije kolektivna svijest. Moramo više govoriti o ovome da bi građani shvatili da je doniranje organa plemenit čin koji spasava živote", zaključila je Resićeva.

Izvor: Nezavisine