Ta četiri dana, koliko traje manifestacija, mala visočka čaršija  udruži znano i neznano, akademike, političare, učenike, penzionere. Sve na jednom mjestu. Okupljene oko jedne divne zamisli, očuvanja lika i djela velikog Zaima Muzaferije od zaborava.

„Ovu manifestaciju započeli smo s namjerom da Zaim može jednom umrijeti, ovozemaljskom smrću, ali nikako ne može da umre dva puta. Ne može da umre time što će nestati iz naših sjećanja, naših života“, ističe Rasim Kadić, predsjednik Udruge „Ars tragovi“ i začetnik ideje ove manifestacije.

Profesor Jesenko Muzaferija, sin Zaima Muzaferije, priča za Frontal kako se od ideje nastale u srcu prešlo na ostvarenje manifestacije koja već 15 godina stavlja Visoko u žižu kulturnih dešavanja krajem mjeseca novembra. 

„Ideja o Danima Zaima Muzaferije rodila se u srcu a onda osmišljena u glavi Rasima Kadića, našeg sugrađanina. Nekoliko mjeseci poslije Zaimove smrti Rasim me nazvao i rekao: „Znam da je Zaimova deviza bila stih iz Dugmetove pjesme po meni se nište neće zavati, ali nemoj da dozvolimo da Zaim dvaput umre.“ I tako su krenuli Dani od novembra 2004. i evo nas kod petnaestih.“

 Svečano otvorenje Dana Zaima Muzaferije 2018.

Svake godine ljubitelji umjetnosti mogu uživati u likovnim izložbama, dramskim predstavama gdje se ne zaboravljaju ni oni najmlađi stanovnici Visokog, za koje je namijenjen isto jedan dio manifestacije.

„Dani Zaima Muzaferije su se održali evo već petnaestu godinu prije svega zahvaljujući entuzijazmu organizatora na čijem čelu je Rasim Kadić, a zatim zahvaljujući kavalitetu i raznovrsnosti programskih sadržaja koji se ponude za četiri dana trajanja manifestacije: izložbe vrhunskih likovnih umjetnika, aktuelni filmovi iz domaće i regionalne produkcije, crtani filmovi za djecu, muzički nastupi bendova i solista, predstave profesionalnih pozorišta iz BiH, a lani i predstava iz Srbije Pozorišta „Bora Stanković“ iz Vranja, a tu je i redovni nastup visočkog „Totala“ čija se premijera na Danima uvijek očekuje sa posebnim interesovanjem, što od nas svake godine zahtijeva valiki tromjesečni trud“, priča nam prof. Jesenko Muzaferija. 

Posljednje tri godine Visoko je u sklopu Dana Zaima Muzaferije ugostilo djela najvećih likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine; Gabrijela Jurkića 2015., Behaudina Selmanovića 2016., a prošle 2017. Ismeta Mujezinovića povodom 110 godina od njegovog rođenja. 

Sinoć su u Zavičajnom muzeju u Visokom ovogodišnji Dani Zaima Muzaferije otvoreni izložbom visočanina Mehmeda Klepe pod nazivom "40 godina strasti i posvećenosti", kojom Klepo obilježava 40 godina svoga stvaralaštva a koja će biti izložena na tri različite lokacije, kako u Visokom tako i u Kaknju, koje je redovito dio ove kulturne manifestacije.

Prema riječima Kadića izložba Klepe ništa manje nije bitna od prethodne tri koje su predstavljane u sklopu manifestacije te će na najbolji način javnosti pokazati sva Klepina djela od prvih početaka rada pa do danas. I nije Kadić pretjerao kada je rekao da se ljubitelji umjetnosti neće razočarati jer su sinoć prostorije Zavičajnog muzeja bile prepune onih koji su svojim dolaskom željeli odati počast prvenstveno Zaimu Muzaferiji.

„Imam veliku želju da čitav svoj opus bar onako ovlaš mogu sagledati, što je ovom izložbom donekle omogućeno, iako će ona biti u tri segmenta“, rekao je Klepo, istakavši da će se na ovoj izložbi naći djela koja je stvarao i za vrijeme studiranja, kao i za sve ukuse. Naveo je da je pripremajući materijal za izložbu naišao na slike za koje se nije mogao ni sjetiti da ih je naslikao. 

Izložba Mehmeda Klepe

Prvi put ove godine za mališane visočkih osnovnih škola neće biti upriličeno prikazivanje crtanog filma već je za njih organizovano zajedničko gledanje dječije predstave „Lakonoga u čarobnoj šumi.“

Narodno pozorište Tuzla će u Gradskom kinu Visoko prirediti predstavu "Zrno soli ili Sretan ti rođendan, Marina" u koprodukciji sa Prešernovim gledališčem Kranj, dok će zadnji dan manifestacije obilježiti Teatar Total Visoko, koji je osnovao Zaim Muzaferija a sada ga vodi njegov sin Jesensko, gdje će premijerno izvesti komad Dušana Kovačevića "Profesionalac". 

„Dani Zaima Muzaferije imaju veliko interesovanje publike. I kad bi se publika pitala, ovakve i slične manifestacije organizovale bi se češće, a ne jednom godišnje. No, marginalizacija kulture zbog nebrige i nemoći države, koja se o sebi zabavila, učinila je da još „ovo malo duše“ što je ostalo bude prepušteno entuzijazmu upornih zanesenjaka koji misle da se nikad neće umoriti ni ostariti, makar bili djedovi kao što sam ja od prije nekoliko dana.“, ističe na kraju prof. Muzaferija za Frontal.

Autor: Irma Antonia Plavčić