Vijesti

Godišnjica akcije hrvatskih snaga

Na današnji dan 1995. godine Hrvatska je pokrenula akciju "Bljesak", u kojoj je sa područja zapadne Slavonije, za samo 36 časova, protjerano 5.000 Srba, 283 je ubijeno ili nestalo, među kojima 57 žena i devetoro djece.

Operacija "Bljesak" bila je vojno-policijska akcija koji su sprovele hrvatske vojne, paravojne i policijske snage pod rukovodstvom tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. 

U vrijeme napada, područje zapadne Slavonije bilo je pod zaštitom snaga UN. 

Akciju su planirali i tadašnji ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak, načelnik Generalštaba Janko Bobetko, generali-potpukovnici hrvatske vojske Petar Stipetić i Imre Agotić, te general-major hrvatske policije Mladen Markač. 

Operacija je počela u 05.00 časova 1. maja 1995. godine artiljerijskim napadima na srpske položaje od Pakraca do Jasenovca, sa zapadne strane i od Donjih Bogićevaca preko Medara do Pakraca sa istočne strane. 

Oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga napalo je iz više pravaca manje od 4.000 pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine. 

U 6.00 časova hrvatski oklopni odred ušao je u "tampon zonu", koju je u regionu Pakraca trebalo da štite pripadnici jordanskih "plavih šljemova". 

Komanda UNPROFOR-a potvrdila je da je dobila obavještenje o početku napada na zapadnu Slavoniju, u kojem nisu navedeni razlozi. 

Nakon početka operacije, jordanski "plavi šljemovi" povukli su se u svoje baze, iz kojih su posmatrali stradanje ljudi koje su bili obavezni da zaštite. 

U izbjegličkoj koloni Srba, koji su se spasavali pred hrvatskom vojskom i policijom na putu prema Republici Srpskoj, ubijena su ili nestala 283 lica. 

Srpski zbjeg bio je gađan avionskim bombama i topovskim projektilima. 

Oko 1.500 pripadnika Srpske Vojske Krajine zarobljeno je, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, i odvedeno u logore u Bjelovaru i Virovitici. 

Nakon zarobljavanja, hrvatski sudovi osudili su veliki broj Srba za "ratne zločine". 

Većina od oko 80.000 Srba napustila je svoja ognjišta i izbjegla u Republiku Srpsku i tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, odakle se, prema podacima UNHCR-a, vratio neznatan broj u odnosu na broj izbjeglih, i to uglavnom starijih ljudi.

 

Izvor: Srna
Twitter
Anketa

Gdje bio trebao biti izgrađen nacionalni stadion u Bosni i Hercegovini?

Rezultati ankete
Blog