Primanja članova oba doma Parlamenta BiH kreću se u rasponu od 4.800 do 6.500 maraka. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH inkasira 5.000 maraka mjesečno, a ministri od 4.500 do 4.900 KM.

- Plate koje primaju političari su u nesrazmjeru sa socijalnom i ekonomskom situacijom u BiH, ali i sa evropskim standardom. Prema ovom standardu, njihove plate ne bi smjele biti veće od tri do tri i po prosječne zarade u BiH - navode iz Centara civilnih inicijativa (CCI), ističući da bi na taj način plate političara bile dovedene u vezu sa rezultatima njihovog rada.

U CCI-ju, koji već godinama vrši monitoring rada zakonodavne i izvršne vlasti na nivou BiH, ističu da visina plata parlamentaraca i ministara možda ne bi ni bila toliko sporna da oni rade svoj posao i da donose nove zakone koji bi podstakli otvaranje radnih mjesta i stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta kao dva najvažnija uslova za podizanje kvaliteta života običnog čovjeka. Koliko su oni bili vrijedni i ekspeditivni u izvršavanju svojih obaveza, može se vidjeti iz izvještaja o radu Parlamenta i Savjeta ministara za prošlu godinu.

- Savjet ministara je u 2017. imao najniži intenzitet rada u aktuelnom mandatu. Održano je svega 49 sjednica, što je za 22 odsto manje u odnosu na raniji period - naglašeno je u izvještaju.

Skromni rezultati Savjeta ministara dodatno su obesmišljeni (ne)radom Parlamenta BiH. Od 27 zakona utvrđenih na Savjetu ministara, u Parlamentu je usvojeno svega pet. Isto toliko zakona je odbijeno i povučeno iz procedure.

- Zbog izuzetno malog broja usvojenih zakona posebno je do izražaja došao problem nepovoljnog odnosa usvojenih i odbijenih zakona, po kome je Parlament BiH specifičan u svjetskim okvirima - objašnjavaju iz CCI-ja.

Da su plaćani po učinku, parlamentarci i ministri na nivou BiH, ali i mnogi drugi iz mnogobrojnih zajedničkih institucija, agencija i službi, vjerovatno ne bi ni dobijali platu. Možda bi inkasirali tek naknadu za topli obrok i odvojeni život.

Sa ovom konstatacijom djelimično je saglasan i Ognjen Đukić iz banjalučkog Centra za istraživanje i studije - GEA. Ističe da su u nekoliko navrata upozoravali da plate pojedinih političara, pogotovo onih na nivou BiH, ne mogu biti od 6.000 do 7.000 maraka.

- Plate poslanika i delegata u Parlamentu BiH su bez premca u Evropi. Slali smo dopise, u kojima smo ih pitali zašto ne smanje svoje plate, jer su one daleko iznad evropskog standarda, a nisu ni u skladu sa trenutnom ekonomskom situacijom u zemlji. Pravdali su se da im to Ustav ne dozvoljava, da nema političkog konsenzusa i smišljali razne druge izgovore. Tražili su uvijek neki izgovor. Ali, da je bilo volje, oni bi to odavno uradili - kaže Đukić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik podržao je smanjivanje zarada parlamentarcima na nivou BiH i najavio da će ta stranka pokrenuti inicijativu da plate poslanika budu smanjene za 30 odsto i ukinute sve privilegije koje se odnose na banjsko liječenje.

- Poslanici u Parlamentu BiH imaju prevelike plate, a tamo postoji većina koja već tri i po godine pokušava da dokaže da nešto radi, a u suštini je u ćorsokaku i bez rješenja - istakao je Dodik.

Narodna skupština RS

Plate poslanika u Narodnoj skupštini RS su mnogo niže od onih koje imaju njihove kolege u Parlamentu BiH i Parlamentu FBiH i kreću se od 1.800 do 2.500 KM, što se uklapa u evropski prosjek.

Poslanici u RS ne samo da imaju najniže plate nego su i prema podacima CCI-ja najefikasnija zakonodavna institucija u BiH. Tokom prošle godine održano je 11 sjednica na kojima su usvojena 53 zakona.

Ogromni birokratski aparat guta novac

BiH je vjerovatno zemlja sa najvećim birokratskim aparatom u svijetu.

Da bi taj aparat bio nahranjen, samo tokom prošle godine za zaposlene u zajedničkim institucijama potrošeno je basnoslovnih 673,3 miliona maraka. Posebno zabrinjava činjenica da su ti troškovi iz godine u godinu sve veći.

Izvor: Glas Srpske