Naime, podsjećanja radi, Svjetska banka je prošle godine uradila studiju uticaja s obzirom na to da su poljoprivredni proizvođači procjenjivali da bi se šteta mogla kretati između 300 i 500 miliona maraka. Ukupan godišnji uvoz poljoprivrednih proizvoda iz svih zemalja s kojima BiH trguje iznosi nešto manje od tri milijarde maraka.

Svjetska banka je ipak upozorila da postoji mogućnost i odstupanja s obzirom na nedostupnost svih podataka i činjenicu da je na bh. poljoprivredu uticaj imala i velika poplava iz 2014. godine, kao i druge okolnosti.

"Bez obzira na ograničenost podataka, rezultati aktivnosti modeliranja ukazuju da neki poljoprivredni proizvodi mogu biti negativno pogođeni SSP-om u kratkoročnom periodu. Međutim, zbirno, procijenjeni gubitak tarifnih prihoda tokom ove aktivnosti treba da bude ponderisan drugim strukturalnim faktorima poljoprivrednog sektora u BiH koji djeluju na obim uticaja SSP-a", naveli su oni.

Oni su, međutim, upozorili da postoje mnogo ozbiljniji izazovi pred bh. poljoprivredom.

"Institucionalne i regulatorne reforme koje još nisu u potpunosti usklađene s EU zahjevima za omogućavanje slobodnog kretanja robe prema EU, kao i poteškoće s procjenom kreditne sposobnosti i kapitala farmera, razmatranje sigurnosti hrane te tehnološki paketi za povećanje produktivnosti i dalje koče razvoj konkurentnijeg poljoprivrednog sektora u BiH.

Ističu da adaptirani SSP ima uticaj na osam procenata poljoprivredno-prehrambenog uvoza u BiH iz EU-27 i Hrvatske i dodaju da većina uvoza nije pogođena bilo zato što je već liberalizovana do januara 2017. ili zato što SPP još ne navodi promjenu tarifnog režima.

"Vidjelo se da adaptirani sporazum utiče samo na domaću proizvodnju peradi i meda, dok negativan efekat po domaću proizvodnju nije nađen za krompir, kupus i ostale kupusnjače, mrkvu i repu, višnje, grožđe i punomasno, svježe kravlje mlijeko", ističu oni.

Navedeno je i da kod dijela proizvoda obuhvaćenih tarifama postoji dio koji ulazi bez carina, a količina uvezena iznad kvota se naplaćuje tarifama koje su postojale i prije prilagođenja.

"Tako da nema stvarne promjene uvoza i proizvodnje, s obzirom na to da ograničenje tarifa štiti te proizvode od EU konkurencije. Jedina promjena je gubitak tarifnih prihoda za prve jedinice, a koristi se mogu podijeliti između trgovaca i potrošača", istaknuto je.

Iz Ambasade Njemačke, koja je obećala tehničku pomoć BiH u prevazilaženju efekata prilagođenog sporazuma, ističu da je izvoz poljoprivrednih dobara iz BiH u Njemačku od 2016. godine porastao za 40 odsto i da postoji potencijal za još veći rast. Kao i u studiji Svjetske banke, oni smatraju da je za napredak u bh. poljoprivredi ključno da se sami poljoprivrednici još bolje organizuju, kao i da se učini napredak u ispunjavanju standarda EU. Što se tiče dijela koji se odnosi na proizvode životinjskog porijekla, oni smatraju da će se situacija značajno popraviti čim bude bilo ostvareno adekvatno dokumentovanje primjene veterinarskih standarda. U Ambasadi Njemačke takođe ističu da je, u sklopu programa tehničke pomoći, Savezno ministarstvo za ishranu i poljoprivredu Njemačke omogućilo stručno usavršavanje na Institutu "Julius Kuehn", te da je šest polaznika učestvovalo u programu za uzgajanje biljaka. Dvojica bh. eksperata su bili učesnici Ljetne akademije Saveznog instituta za procjenu rizika na temu sigurnosti hrane i procjene rizika u Berlinu.

"Savezni institut za procjenu rizika je u kontaktu s Agencijom za bezbjednost hrane BiH u vezi s mogućim daljim usavršavanjem", istakli su oni.

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kaže da su gubici u manjoj količini novca u vezi s neuplaćenim carinama i budžet.

Sporazum uticao na:

perad

med

Nema negativnih efekata na:

krompir

kupus i ostale kupusnjače

mrkva i repa

višnje

grožđe

punomasno i svježe kravlje mlijeko

Izvor: Nezavisne