LJekari ovu vrstu depresije nazivaju sezonski afektivni poremećaj, čiji je uzrok, prema mišljenju stručnjaka, nedostatak sunčeve svjetlosti. 

Simptomi zimske depresije imaju sličnosti sa običnom depresijom: bezvoljnost, nemir, razdražljivost, neobjašnjiv osjećaj žalosti, nedostatak snage da se nešto preduzme, te zanemarivanje vlastitog izgleda i socijalnih kontakata. 

Ali, dok su kod patološkog oblika depresije tipični nedostatak apetita i nesanica, kod zimske depresije je suprotno - neprestani osjećaj umora i glad, a organizam naročito traži slatku hranu. 

"Zimski bluz", poseban osjećaj depresivne žalosti, pogađa mnoge u zimskim mjesecima. 

Ipak, ovaj depresivni period traje par dana i zato se smatra znatno blažim oblikom depresije. 

Dva do osam odsto stanovništva koje zapada u pravu zimsku depresiju bude toliko "na dnu", da više nije u stanju da obavlja svoje svakodnevne poslove, navodi "Dojče vele". 

Pravi razlog zimske depresije je nedostatak sunčeve svjetlosti. 

To svjetlo u mozgu aktivira proces koji podstiče smanjivanje melatonina, hormona sna, i utiče na proizvodnju serotonina, tipičnog za aktivni - budan organizam. 

Kada nema sunca, onda se i po danu može dogoditi da u tijelu ima previše melatonina i premalo serotonina. 

Kada je hladno i sunčano od depresije nema ni traga, jer upravo sunčeva svjetlost podstiče stvaranje serotonina. 

LJekari navode da su zimskoj depresiji sklonije žene, i to mlađe, kod kojih se može utvrditi oko 80 odsto ovih poremećaja. 

Naučnici još nemaju odgovor na ovaj fenomen, a biolozi tvrde kako je to ostatak iz davnina, kada su žene prirodnim impulsima reagovale na zimske izazove. 

Drugo tumačenje je na hormonalnom nivou - određena vrsta estrogena koja se pojavljuje u pubertetu djevojčica koči stvaranje serotonina, tako da je njima potrebno mnogo više sunca da bi nadoknadile taj gubitak. 

Izvor: srna