1. Plešu

A ne treba im glazba. Tim plesom, ne samo da otkrivaju lokacije mmmmnneodoljivog nektara, nego nas uče kako – razmišljaju....serijski ubojice. Da, postoje ozbiljni znanstvenici koji su ovako riješili još ozbiljnije probleme. Iste RFID tagove korištene za identifikaciju proizvoda na skladištu u supermarketima znanstvenici s Univerziteta u Londonu su zalijepili za pčele i pratili njihovo kretanje. Pčele kreiraju 'nedodirljivu zonu' u kojoj neće tražiti hranu da smanje šanse strvinarima u lociranju njihovog gnijezda. Budući da im je mozak jednostavniji od onih pokvarenih serijskih ubojica, njih je bilo lakše istraživati, a to je polučilo i uspjehe.

Pčele su sve češći predmet istraživanja biomimetike (istraživačka grana koja biološke i prirodne principe primjenjuje na inženjering i modernu tehnologiju) pa tako postoji nekoliko algoritama inspiriranih ponašanjem mednih pčela u prikupljanju hrane (ABC, HBA, VBA, HBMO i drugi). 

Algoritmi bazirani na inteligenciji roja uspješno rješavaju probleme optimizacije: resursa, zahtjeva, korisnika, servera u različitim tehnološkim i drugim scenarijima.  

Ne samo da pčele plešu, nego imaju razne koreografije. Ples čišćenja – kako bi ih druge pčele očistile od peludi. Ples opasnosti – ukoliko se približava opasnost. Ples masaže - ako treba oporaviti pothlađenu pčelu druge je pčele okruže i plešu oko nje. Ples smjera hrane, i ples udaljenosti hrane.

Pčele nisu jedine koje koriste ples tzv. 'osmice', no za razliku npr. trbušnog plesa otkrivanje lokacije nektara ili strvinara za ekipu je malo više - seksi.

Uz to što pleše, ako joj se dovoljno približiš, osim uboda od pčele možeš dobiti 11.400 pleski u minuti. Toliko puta, zapravo, zamahne krilima, pa čujemo – zujanje. 

2. Ne podnose šminku, kričave boje i skupocjene mirise

Niti lak za nokte. Možda je netko ovo sve i probao na ovim kukcima, ali ovdje mislim na pčeločuvare, pčelare. Pčele, ne da ne vole, nego se razbjesne ukoliko:

• se istuširate nekim mirišljavim gelom za tuširanje. 

• se našpricate parfemom pa otvarate košnicu. 

• si namažete nokte kričavim bojama.

• se obučete u bilo šta čupavo ili kričavih boja.

• vaše lice miriše neprirodnim mirisima (baš briga pčela za izgled vašeg lica..iako, hm...pčele jesu inspiracija za algoritme za prepoznavanje lica).

3. Ubijaju neprijatelje svojom toplinom i zajedništvom

Košnica može postati pekara za uljeze. Dok su pčele još u njoj. Umjesto da izbodu na smrt, pčelama se sviđa da ubijaju polako.  Okruže neprijatelja rojeći se oko njega. Svojom temperaturom ga 'sprže', a onda mu tijelo propolisom – balzamiraju. Ustvari, ovo samo znaju opake japanske pčele. Europske za sada znaju 'samo' balzamirati leševe (mrtvih pčela ili drugih uljeza).  

4. Balzamiraju 

Balzam kojim pčele balzamiraju koriste i ljudi u različite medicinske svrhe. To je naime smola biljnog podrijetla, koju pčele svojim organizmima obrade pa koriste kao ljepilo za košnice. Da, ono što nama koristi u brojnim medicinskim slučajevima samo pčele mogu koristiti kao – beton. Egipćani su prvi učili od pčela o balzamiranju. Prema Bibliji je Kraljica od Sabe Kralju Salomonu poklonila balzam Gileada kao uzvrat njegovoj neiscrpnoj mudrosti. 

Pčele su dakle, uz to što su plesačice i ubojice, prave čistunke i graditeljice svojih košnica te neiscrpna medicinska i druga znanstvena inspiracija.

5. Znaju iskoristit prostor

Pčele koriste heksagon za maksimalnu iskorištenost prostora. Heksagon (ili šesterokut) je najbolji oblik koji za zadanu površinu ima najmanji opseg (manji od primjerice trokuta, četverokuta ili kruga). Pčele ne vole  bacat. Ni hranu ni građevni materijal. Za materijal – vosak im treba hrana – med. Optimalno skladištenje meda je u ovakve oblike uz najmanji pritisak na stjenke (stranice šesterokuta).

6. a za vrijeme im mozak – ne zna

Nerijetko se osjetimo mladima kad se igramo nekih dječjih igara. Zamislite da nam ovo ne pomaže samo osjećati se mlađima nego zapravo i zaustavlja naš mozak od starenja. To se događa pčelama kad se bave 'poslovima za mlađe'. Pčele koje se bave njegovanjem larve (ličinki pčela) sporije stare, a one koje se bave traganjem za hranom brzo istroše svoja krila, usporava im funkcija mozga i brže stare. Znanstvenici su se pitali, što bi se dogodili da se tragači hranom ponovo vrate funkciji njegovanja larve, namijenjenoj mlađim pčelama? Istraživanje se pokazalo uspješnim - starenje njihova mozga se usporilo, te su pčele glumeći mlade zaista počele i stariti sporije. Smatra se da ovakva istraživanja pomažu pronaći načine zaštite ljudskog mozga od demencije.

7. Pčele imaju različite osobnosti - različite... pčelnosti?

Da, i ova sedma stvar ima svoj znanstveni izvor. Neke pčele su sklonije avanturi i otkrivanju nečeg novog, nečeg...drugačijeg. Ove su gotovo uvijek na (p(o))čelu rojeva koje traže novi dom i spremne su ići kilometar dalje od drugih. Dok su neke druge pčele uplašenije, ljenije i slično. Budući da različite pčele imaju različite uloge, nemaju sve jednaku želju da postanu: njegovateljice, izviđačice, vojnikinje, graditeljice, matice... i slično.  Što će reći da pčele zapravo imaju svoje karaktere, svoje... želje i osjećaje?!

Poznato je također, da mogu postati i prave lažljivice. Ali to samo pod utjecajem nekih supstanci kao što je – kokain. Tada, naime, tako omamljene, posebnim plesom 'slažu' gdje je hrana ili gdje je strvinar.  Ovakvo istraživanje je pomoglo znanstvenicima utvrditi ponašanje mozga prilikom istraživanja molekularne osnove ovisnosti. 

8. Orijentaciji su naučile i Vikinge

Vikinzi su za plovidbu po moru koristili kristale zvane sunčevo kamenje za polarizaciju svjetla kad je sunce bilo skriveno od oblaka. 

Na malo drugačiji način, polarizirano svjetlo, uz miris i ostale senzore udaljenosti, kao kompas koriste i pčele.

Ovo istraživanje je otkrilo mnogo povodom kompleksnih senzorskih mogućnosti ovih malih mozgova, šteta samo što su za uspjeh u eksperimentima bile nagrađene – šećerom. 

Paf – dokazano. Pčele su daleko veće face od 1. tromih, 2. napirlitanih, 3. prestrašenih, 4. lijenih, 5. neurednih, 6. starački nastrojenih, 7.monotonih i 8. dezorijentiranih – ljudi.

Autor: Marija Herceg

#FrontalBlogChallenge

Povezane vijesti:

Zabranjeno pušenje, Dan republike i 9. januar

#FrontalBlogChallenge Tweets