Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić optužio je Dodika da se za vrijeme rata bavio švercom na šta je predsjednik RS odgovorio da je to vrijeme dobio najviše odlikovanje od tadašnjeg predsednika RS Radovana Karadžića, te da je njegov ratni raspored bila Narodna skupština RS, čiji je poslanik bio tokom rata i učestvovao u donošenju svih važnih odluka, pa i one o osnivanju Vojske RS.

"Što se tiče mog ratnog učešća, o tome govori najviše odlikovanje koje sam dobio od Karadžića tokom rata, dakle odlikovan sam kao poslanik u to vrijeme, moj ratni raspored je bio na aerodromu u Banjaluci, bio sam komandir čete Vojne policije. Sredinom rata Narodna skupština RS, gdje sam bio u manjini, donijela je odluku da se svi poslanici s ratnim rasporedom od tog momenta vode u Narodnoj skupštini i naša obaveza je bila da učestvujemo u radu Narodne skupštine. Bio sam na većini tih sjednica, ovdje u Banjaluci pa do mnogih na Palama, u Zvorniku, Bileći i Novom Gradu. Moja obaveza u tom pogledu i moje učešće su veoma poznati, sve ostalo je dio spekulacija koje se vuku od ranije, ali to nemojte shvatiti kao odgovor, pogotovo ne Mektiću, to je već nekoliko puta reciklirano u javnosti. Ja sam ponosan na svoje učešće, nikada to nisam javno govorio. Dakle, bio sam komandant čete Vojne policije na aerodromu godinu dana, na aerodromu koji je u to vrijeme bombardovan i granatiran i tada sam, kao čovjek koji se bavio biznisom i prije rata, pomagao da se promptno osposobi pista i ulagao sam svoja lična sredstva kako bi avioni mogli što brže i sigurnije da polijeću, objašnjavati to sada je suvišno", rekao je Dodik.

Međutim, portal Klix piše da politika, ipak, nije bila jedino polje na kojem je Dodik djelovao, a to potvrđuju i izvještaj Finansijske policije kojeg su 5. avgusta 1993. godine sačinili inspektori Mile Tamamović i Mile Banika, u kojem se vidi da je Dodikovo privatno proizvodno-transportno preduzeće Igokea naftu prodavala tri puta skuplje od nabavne cijene.

Tamamović i Banika su na osnovu knjigovodstvenih evidencija i dokumentacije o ulazu robe utvrdili da je Igokea u tri navrata kupila 127.458 litara nafte.

“Nabavna cijena robe iznosila je 743.138.490 tadašnjih dinara, a maloprodajna vrijednost nafte procijenjena je na 2.176.200.576 dinara. Drugim riječima, to izgleda ovako: prvi kontigent nafte Dodik je nabavio 26. februara 1993. godine. Za 63.324 litre plaćeno je 230.189.400 dinara, a ta nafta je prodata za 674.078.356 dinara. Trećim riječima - Igokea je naftu prodala po 292,8 posto većoj cijeni od nabavne”, piše Klix.

Tamamović i Banika su na osnovu carinskih deklaracija broj 479 od 25. maja 1993. godine i broj 510 od 16. juna iste godine utvrdili da je Igokea izvršila nabavku, uvoz i carinjenje 270.786 litara nafte od grčke kompanije Evroip.

Nabavka je plaćena 44.529,02 američkih dolara. Međutim, Igokea je od ukupno nabavljene količine robe zadužilo 227.189 litara, dok preostala količina od 43.596 litara ne postoji u poslovnim knjigama. Ukupna vrijednost manjka iznosila je 7.168,93 dolara, odnosno 183.030.000.000 dinara.

Izvor: Klix