Publikacija je nastala na inicijativu i uz podršku UNICEF-a u BiH, u izdanju Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica BiH kroz proces konsultacija i zajedničkog rada predstavnika akademske zajednice, institucija vlasti, nevladinih organizacija i aktivista, i praktičara – medijskih profesionalaca, koji je iniciralo i vodilo predstavništvo UNICEF-a u BiH.

“Moto publikacije je ‘Javni interes niti bilo koji drugi, ne može biti ispred interesa djeteta’. Autorke i autori publikacije kroz svoja iskustva su pokušali da iznesu ono što je najbitnije kako bi publikacija imala i usmjeravajuću funkciju, kako bi bila vodič ka profesionalnijem odnosu prema djeci i dječijim pravima. Publikacija nije samo spoj teorije i prakse, već iskustava iz teorije, i iskustava iz prakse”, kazala je jedna od urednica i koautorica Publikacije prof. dr. Nermina Mujagić.

“Željeli smo kroz razmjenu znanja i iskustava 20 autorki i autora ne samo ponuditi rješenja,već i otvoriti nova pitanja i dati priliku drugima da dodatnim pitanjima ili razmišljanjima daju svoj doprinos kako bi sljedeće izdanje proširili i unaprijedili. Namijenjena je, kako naslov kaže, kreatorima medijskog sadržaja, što su uz novinare pojavom društvenih medija na neki način postali svi. Preporučuje se roditeljima,sagovornicima novinara koji se bave dječijim pravima i mogu se pojaviti kao učesnici u kreiranju medijskog sadržaja”, kazala je Nela Kačmarčik-Maduna iz UNICEF-a BiH, koautorka i jedna od urednica Publikacije.

Novinar i radijski voditelj Zoran Ćatić i jedan od koautora kazao je kako je želio svoja dugogodišnja iskustva i dileme s terena podijeliti s kolegicama i kolegama, i istaknuti važnost zaštite djeteta od bilo kojeg vida zloupotrebe.

“Dugogodišnje iskustvo kao novinara na terenu, ali i kao roditelja, pokazalo mi je da zaista ništa, a posebno ne javni interes, ne može i ne smije biti ispred interesa djeteta koje u svemu treba biti na prvom mjestu. Ne smijemo dozvoliti nikakvu upotrebu djece u bilo koje svrhe ili ih se koristi u medijima. Djeca već sve znaju, samo ih treba usmjeriti”, kazao je Zoran Ćatić.


Novinar Ognjen Tešić u Publikaciji je govorio i o tome kako medijski sadržaji koji se na prvu mogu činiti afirmativnim, mogu biti štetni za djecu.

“Muzički i razni drugi reality show programi u kojima učestvuju djeca, često mogu imati negativne posljedice po njihove učesnice i učesnike o kojima se često ne vodi dovoljno računa. Na djecu se stavlja veliki pritisak, osjećaj odbačenosti ukoliko ispadnu iz takmičenja, susreću se sa ocjenama žirija…”, kazao je Ognjen Tešić.

O medijskoj pismenosti u Publikaciji je pisala Vanja Ibrahimbegović – Tihak koja je na prezentaciji i javnoj diskusiji održanoj u Banjaluci istaknula važnost medijskog obrazovanja svih aktera.

“Medijska pismenost je i odgovornost za javno iznesenu riječ, svi koji nešto kažu u javnom prostoru ili objave treba da budu i svjesni onoga šta to može proizvesti, i imati odgovornost za ono šta javno tvrde. Treba znati šta je opšte dobro, i šta je unutar toga interes svakog djeteta, jer znanje je odgovor na sve”, kazala je Vanja Ibrahimbegović – Tihak.

Publikacija ”Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja” predstavljena je u maju u Sarajevu, a prezentacije u Bihaću i Banjaluci prve su u nizu promocija na kojima će se govoriti o Publikaciji, a kroz javne diskusije će se prikupljati mišljenja i stavovi za unapređenje narednog izdanja.

Izvor: zasvakodijete.ba