Vijesti
Govor Nedeljka Ćubrilovića o RTRS-u
Pogledajte šta je sve predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Ćubrilović rekao o Javnom servisu RS.
Drugi dan rada, 14. decembar 2016. godine
PREDSJEDNIK ČUBRILOVIĆ
Hvala gospodine Krsmanoviću, a sad sam ja na redu. Hvala.
Uvaženi narodni poslanici, poštovani članovi Vlade, dame i gospodo,
Ja ću pokušati da zaista samo na osnovu ovog Izvještaja dam viđenje u ulozi narodnog poslanika, čisto iz razloga što je Javni servis RTV Republike Srpske, institucija čiji je osnivač Republika, odnosno Narodna skupština, a u alineji 2. člana 4. kaže ''prava i obaveze prema RTV Republike Srpske vršiće Narodna skupština Republike Srpske, u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH''. Dakle naša je obaveza da pratimo rad RTV Republike Srpske da smo na vrijeme informisani oko tog rada i da imamo priliku da reagujemo u određenim situacijama. Imajući ovaj Izvještaj prije svega Izvještaj u pisanoj formi, a to je Izvještaj za 2015. i Plan rada za 2016. godinu, koji je isto sastavni dio ovog Izvještaja, pripremio sam jedno kraće viđenje, pa ukoliko se ponovim pošto nisam bio u prilici da slušam sve narodne poslanike izvinite na ponovljenim činjenicama.
Mislim da ovdje RTV ne treba advokata koji je napada niti je treba advokat koji je brani, treba da je gledamo kao instituciju koja je od posebnog značaja za Republiku Srpsku i ovu Narodnu skupštinu.
Ali činjenice su takve da se nema baš mnogo fino reći o ovom Izvještaju. Izvještaj o poslovanju RTRS za 2015. godinu dostavljen Narodnoj skupštini na razmatranje je nelektorisan, prepun beskorisnih statističkih podataka iz kojih se ne može ništa posebno vidjeti, a pogotovo zaključiti, dakle imaju neke opšte fraze, koje uopšte ne govore o poslovanju nego objašnjavaju ulogu, rad i funkcionisanje pojedinih segmenata unutar samog sistema.
Takođe je Izvještaj bespotrebno opterećen fotografskim ilustracijama, pa više liči, izvinite na izrazu, na slikovnicu, nego na jedan ozbiljan izvještaj, jedne ovako značajne institucije. Izvještaj o radu RTRS plus, dat je na pola jedne stranice, u statističkim podacima, bez analize, njegovog kvaliteta i opravdanosti pokretanja tog programa. Trudiću se da ništa ne govorim o uređivačkoj politici, jer smatram da to treba da bude zaista nezavisna uređivačka politika, ali nezavisna od svih i prema urednicima, mislim da treba i mi narodni poslanici da se tako ponašamo.
Kod Izvještaja o radu pravne službe osim uopštenih konstatacija o radu na izradi opštih i pojedinačnih akata, izradi poslovnika, ugovora i slično, služba je dala izvještaj o aktivnim sudskim sporovima.
To vam je strana 73 gdje su navedene vrijednosti sporova ali ne i subjekti s kojima se RTRS sudi, i neka procjena o navedenim podacima u kojoj je fazi i kakvi su izgledi tih sporova. Takođe imate, mnogo nepotrebnih podataka, napr. Strana 82. o registorovanim preduzećima i to od '93. godine. Strana 83. služba navodi iz kojih je organizacionih jedinica RTRS sastoji i ako su prethodno te organizacione jedinice dale svoj izvještaj.
Takođe u Službi ljudskih resursa čini mi se da je neko od poslanika govorio o tome, naveden je broj radnika stalno zaposlenih, ali nije naveden broj radnika koji imaju platu od RTV i ta razlika nije mala. Čini mi se da je od oko 300 radnika razlika u tome. Mislim da treba da nas zabrine podatak da su poslovni prihodi u 2015. godini niži za 4 miliona 994 hiljade 793 u odnosu na 2014. godinu što je više od 20%, a poslovni rashodi su takođe niži ali za nešto više od 4%.
Takođe Izvještaj službe ekonomsko-komercijalnih poslova, ne vidi se prihod od zakupa, relejnih objekata, trećim licima. Mislim da mi je neko rekao da se to kreće oko 2 miliona.
A o samom poslovanju priznaćete, najbolje govori, ipak revizorski izvještaj. Izvještaj nezavisnog revizora koji je dao mišljenje sa rezervom. Vidjeli ste u izvještaju zbog čega se ta rezerva odnosi, a ja sam konsultujući se oko ovoga, pa ljude koji vrše ocjenu, vrlo je upitna ocjena sa rezervom. Mišljenje sa rezervom je dato da bi poslije u istom izvještaju revizor konstatovao, kaže ''na dan 31.decembra 2015. godine, kratkoročne obaveze su veće od tekuće imovine za 4 miliiona 654 hiljade 141 marku. Ova činjenica ukazuje na postojanje značjane neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost preduzeća da posluje po načelu stalnog poslovanja''. Ova rečenica u ovom Izvještaju je vrlo upozoravajuća, dalje ovdje stoji, da rukovodstvo smatra da će preduzeće, uz podršku osnivača, znači uz podršku ove Skupštine, obezbijediti neophodna sredstva za uredno izmirivanje dospjelih obaveza. Vi znate koliki je naš budžet, znate kako se taj budžet projektuje, niko nikad nije sa mnom nije razgovarao sa mojim kolegama da se nađe finansijska inekcija za podršku ovakvom radu.
Mislim da je to ovdje imajući u vidu samo prve dvije konstatacije nije mogla da stoji ocjena rezerva sa mišljenjem nego je mogla da stoji ocjena negativna ili neocjenjen, što je još gore.
Što se tiče, samog poslovanja tu sam pokušao da napravim jednu analizu koristeći metode koje koriste banke kad ispituju svoje klijente neke banke, i na osnovu deset parametara RTRS nezadovoljava ni jedan, a šta su i koji su to i kakvi parametri.
To je ukrštanje podataka koji stoje ovdje u Izvještaju, jer druge mogućnosti nismo imali, druge privilegije nismo imali da koristimo.
Pa napr. Koeficijent finansijske stabilnost to je odnos dugotrajne imovine plus zaliha prema kapitalu i plus dugoročnim obavezama.
Taj koeficijent je 2,78% kod RTRS, a kontrolna mjera je manji od jedan, znači 2,78 puta ili više od 2,5 puta taj koeficijent finansijske stabilnosti je veći.
Udio tuđeg kapitala u dugoročni, to je odnos dugoročnih obaveza sa fiksnom kamatom i dugoročnih obaveza s fiksnom kamatom plus vlastiti kapital, to je izraženo u procentima 64, a kontrolna mjera je maksimum 35, znači ni taj parametar ne zadovoljava.
Odnos ukupnih obaveza i glavnice je 9 a to je opet stavljeno u relaciji ukupne obaveze i vlastiti kapital je 9,76, a kontrolna mjera je 1:1, što govori da je zaduženost preko vrijednosti kapitala, a to je vraćamo se na izvještaj revizora i konstatovano.
Stepen zaduženosti je 73,75 to je opet stavljanje u odnos ukupne obaveze i ukupna aktiva, a kontrolna mjera mora biti manja od 5 da bi zadovoljila da se može biti partner određenoj banci i tako dalje, to su ta četiri, a da vam pročitam još koji su faktori da ne bi oduzimao vrijeme, faktor zaduženosti koeficijent obrta ukupnog kapitala, koeficijent obrta kratkotrajne imovine, koeficijent obrta potraživanja, trajanje naplate potraživanja i tokovi gotovine. To su parameti koje banke uzimaju za ispitivanje svog klijenta da li može biti podoban za saradnju, ali da nije sve crno ovdje postoje i rezerve. Tako sam analizirao, može li u ime Kluba? Hvala (komešanje i smijeh) sviju nas treba da birne, niko ovome ne treba da se veseli.
Elementi za nalizu RTV takse koristeći zakonska sredstva prije svega Zakon o javnom RTV servisu BiH, Zakon o RTRS-u i Zakon o javnom servisu RTV FBiH a na osnovu za jedne nepriznate popisa došli smo do sljedećih podataka: obveznici plaćanja RTV takse i raspodjela istih, znači obveznik iz zakona obveznik plaćanja RTV takse je svako fizičko i pravno lice koje posjeduje RTV prijemnik. Raspodjela takse je kako već stoji BRTV 50%, RTRS 25 i Federacija 25%. Način naplate takođe zakonom definisano da je to putem vlastite službe RTV servisa i telekomoperatera. Podaci iz revizorskog izvještaja o naplati RTV takse za 2012. i 2013. godinu daju sljedeće podatke: ukupan potencijal za RTV taksu a to su podaci Zavoda za statistiku BiH dat za 2015. godinu je broj domaćinstava i broj pravnih subjekata, po tome Republika Srpska ima potencijal za naplatu 33.758.698, a Federacija BiH ima potencijal 66.465.261 marku, što ukupno iznosi 105.223.000. Ukupno naplaćena RTV taksa u 2015. godini prema izvještaju RTRS-a i TV BiH je sljedeća: RTRS je 21.302.775, a Služba RTV takse Federacije 19.405.000. Ukupno naplaćeno po ovom je 40.708.000. Znači analizom ovih podataka dolazimo do evo sljedeća dva zaključka ili tri: učešće obveznika RTV takse iz Republike Srpske u ukupnom broju obveznika u BiH ili učešće potencijalno moguće naplate RTV takse i ukupno potencijalno je moguće naplaćeno u BiH 32,08%, a ukupno RTV takse na nivou BiH u 2015. godini to je tih 40 miliona pri čemu je na području Republike Srpske plaćeno 21.302.000 ili 52,53%.
Znači učešće obveznika RTV takse iz Republike Srpske u ukupnom broju obveznika BiH je 32,08 gledajući prema statističkim podacima, a učešće naplate RTV takse na prostoru Republike Srpske u ukupno naplaćenoj taksi je više od 50% ili 52,33%.
Da kažem da su osnovni izvori finansiranja RTRS-a i RTV taksa, a isti je van uticaja RTRS-a. Ne možemo biti zadovoljni time što ni drugi dva javna emitera ne stoje dobro i imaju probleme. Ovdje još postoji jedan odnos između tih emitera i najavljuju se potraživanja, a ta su potraživanja realna i ja molim direktora da kaže u kom iznosu je to i kako sada stvari stoje oko te naplate. Mi mora da vodimo računa o svom operateru, o svom javnom servisu i o tom servisu i ova Skupština treba da iskaže i ozbiljan pristup i traženje rješenja kako taj javni servis da funkcioniše nesmetano.
U uređivačku politiku još jednom kažem ne bi upadao u zamku da to komentarišem. Uređivačka politika je stvar te kuće, naravno da mnogi su nezadovoljni oko toga, ali bilo koja druga da je garnitura vjerovatno bi neka druga bila nezadovoljna.
Hvala na pažnji.