Autoput 9. Januar, Tunel 1. Mart predstavljaju nove investicije javnog sektora. Pored toga ovi objekti i njihovi nazivi predstavljaju simbol duše i emocije naroda koji ovdje žive. Infrastrukturom se povezuju različiti sektore jedne privrede sa ciljem povećanja njene efikasnosti. 

Često se javni radovi koriste kao odgovor na krizu. Javne investicije  udružuju rad, kapital i tehnologiju na jednom mjestu. Trenutni potencijalni  program javnih investicija u BiH iznosi 34,5 milijardi KM. Ukupno je kandidovano ili je u implementaciji 1678 projekata. 

Ove investicije se neće moći finansirati željenom dinamikom na tradicionalan način. Tradicionalni način podrazumijeva zaduživanje javnog sektora, izgradnju infrastrukture i servisiranje obaveza na teret budžeta uz podršku priliva koje će se ostvariti korišćenjem infrastrukturnih objekata. Potrebno je pronaći nove modele koji uključuju tržišni mehanizam u kreiranje, održavanje i korišćenje ovih objekata. To su modeli koji uključuju želje potrošača. 

U proteklih 10 godina dug BiH povećan je za 8 milijardi KM, dok je iznos kapitalnih investicija u istom periodu iznosio 51 milijardi KM. Da li su ove kapitalne investicije efikasne ili nisu pokazaće vrijeme. Ukupna vrijednost ekonomske infrastrukture u BiH iznosi 120% GDP-a ili 34 milijarde KM. Za njeno održavanje potrebno nam je 700 miliona KM godišnje.  Infrastrukturne objekte koristi stanovništvo za zadovoljenje različitih potreba, transport, energija itd. Servisiranje dugova po osnovu infrastrukture zavisi od poreskih prihoda, i prihoda koji se ostvaruju po osnovu upotrebe ovih objekata. Poreski prihodi i tražnja za infrastrukturom zavisi najvećim dijelom od broja stanovnika, urbanizacije i dohotka po stanovniku. Veći broj stanovnika podrazumijeva veću tražnju, veću poresku bazu i veći broj preduzeća koji opet znače veću poresku bazu. 

Međutim trendovi ukazuju da će se u narednom periodu broj stanovnika smanjivati na prostorima BiH i okruženja. Prema UN projekcijama za 35 godina, tj 2050 godine broj stanovnika će se smanjiti za 488.000 ili 12,8% u odnosu na danas. Izmjeniće se  demografska struktura. Učešće populacija starije od 65 godina iznosiće 24% dok je u 2015 godinu učešće iznosilo 15%.  Prosječna starost populacije povećaće se za 12 godina i iznosiće 53 godine sa sadašnjih 41.

Ovi trendovi će uticati na poresku bazu,  broj preduzeća, kreaciju, inovaciju, potentnost domaćeg tržišta itd. Danas u BiH prosječno na 152 stanovnika imamo 1 preduzeće. Svetski prosjek je 32. Očekivani broj preduzeća u narednom periodu će se smanjivati ukoliko posmatramo samo ovaj parametar. Ovi trendovi će odrediti veličinu poreske baze koja će se smanjivati, uz istovremeno povećanje potreba (finansiranje zdravstva, penzijskog sistema, potrebe za novim investicijama itd.). 

Desiće se izmjene potrošnje. Buduću potrošnju će odrediti milenijumska generacija. Smanjena tražnja za stambenim objektima, izmjenjena tražnja za javnim prevozom (dijeljenje privatnog vozila sa drugima), svest o klimatskim promjenama dominiraće u budućnosti. 

Dugoročne politike razvoja i izgradnje infrastrukture trebaju odražavati tj. biti usklađene sa dugoročnim trendovima. Izgradnju infrastrukture sa ponudom orjentisane izgradnje treba usmjeriti na tražnjom orjentisanu izgradnju. Račun izgradnje današnje infrastrukture platiće generacija poznata kao milenijalci. Iako trendovi i dešavanja ukazuju da sadašnje generacije žive u najprosperitetnijem vremenu od postanka čovječanstva do danas, stalna kreativan destrukcija, stvaranje vrednosti u kratkom vremenu poput Ubera, Googla, Apple-a predstavljaju šansu za njih, međutim količina neizvesnosti i entropije je veća nego ikad. Veliki biznisi su stvoreni iz garaža imajući na umu dugoročni trend. Kao što ideje Nigel Lake-a sugerišu kratkoročnu perspektivu potrebno je zamjeniti dugoročnom željom za kreacijom. 

Ideal konkurencije sa idealom kreacije. Osnove ekonomije i budućnosti se definišu infrastrukturnim objektima (digitalnom infrastrukturom npr). U poslednjih 20 godina bilo je više inovacija nego u poslednjih 200. Inovacije podrazumijevaju izmjenu svijesti, kreativnu destrukciju i novi početak Slične probleme održavanja postojeće i izgradnju nove infrastrukture, demografske trendove, imaju mnogo razvijeniji, stabilniji i jači.  

Bivši Njemački federalni ministar za transport dr Peter Ramsauer  navodi, govoreći o javno privatnim partnerstvima kao obliku finansiranja infrastrukture, da Njemački auto put, poznatiji kao Autobahn predstavlja dušu, ponos Njemaca. Autobahn predstavlja izraz svuda prepoznatljiv u svijetu. Teško je emocije približiti tržišnom mehanizmu. 

Zbog toga razvojem javno privatnog partnerstva, koji je alternativa tradicionalnom načinu, naročito kod kritične infrastrukture, infrastrukture za koje su povezane emocije  potrebno je posvetiti dodatnu pažnju i uložiti dodatni napor u edukaciju, kako bi se ove stvari pravilno razumjele, nedoumice otklonile, inovacije prihvatile i emocije približile tražnji tj tržišnom mehanizmu. 

Dugoročno razmišljanje o ovim pitanjima počinje već sutra i potrebno je razvijati novi okvir za izgradnju, održavanje i korišćenje infrastrukturnih objekata dugoročnim trendovima koji spajaju potrošače, investitore i javni sektor.

Autor: Saša Stevanović