Vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda još je daleko veća od izvoza, ali proizvođači su u ovoj godini napravili znatan iskorak koji je doveo do primjetnog smanjenja spoljnotrgovinskog deficita. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u prvom polugodištu izvoz hrane rastao znatno bržim tempom od uvoza. Izvoz je vrijedio 279 miliona i porastao je za 11,8 odsto na godišnjem nivou, dok je uvoz dostigao 1,05 milijardi KM uz stopu rasta od 2,2 odsto.

Najveći doprinos rastu plasmana na strana tržišta dali su voćari i povrtari, koji su u prvoj polovini godine u inostranstvo plasirali 41,4 odsto više proizvoda nego u istom prošlogodišnjem periodu, a njihova vrijednost dostigla je 60,3 miliona KM.

Zastoj izvoza u Tursku nanio je veliku štetu proizvođačima mesa, koji su u prvom polugodištu na strana tržišta plasirali proizvode vrijedne 56,3 miliona KM, ali je njihov izvoz smanjen za 18,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Izvoz su, osim mesoprerađivača, smanjili mljekari i proizvođači jaja, ribe i ribljih prerađevina.

Rast izvoza u prvoj polovini godine je odraz sezone punog jeka izvoza pšenice, voća i povrća, ali u narednom periodu će biti prisutan pad zbog zabrane plasmana voća i povrća u Rusiju. Zbog toga do kraja godine neće biti bitnijih izmjena u bilansima pojedinih grana - kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

BiH se još ne nalazi na pragu velikog preokreta, jer i dalje izvozimo najkvalitetnije, a uvozimo proizvode mnogo lošijeg kvaliteta. Dodatni problem je što izvozimo proizvode kojih nemamo dovoljno ni za domaće tržište, poput mesa, čija proizvodnja zadovoljava jedva 20 odsto domaće tražnje.

Naši proizvođači se zalažu za zaštitu domaćeg tržišta od prekomjernog uvoza, da bi njihovi proizvodi podmirivali domaću tražnju, dok bi u izvoz odlazio samo višak - kaže Marinković i dodaje da još nisu naišli na podršku.

BiH je u prvom polugodištu na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica potrošila 211,4 miliona KM, što je za 5,9 odsto više nego lani. Na meso i prerađevine od mesa spiskan je 131,1 milion KM ili 2,3 više, dok je na uvoz voća i povrća potrošeno 168,9 miliona ili 0,2 odsto manje nego u istom periodu lani. Uvoz šećera i proizvoda od šećera i meda narastao je za čak 30,8 odsto i dostigao vrijednost od 72,7 miliona KM.

Izvor: Glas Srpske