Ovi rezultati predstavljaju konvencijski skok od 6 poena za Trampa, koji se tradicionalno mjeri nakon suočavanja kandidata. Ovakav postkonvencijski skok u anketama CNN-a nije zabilježen još od 2.000 godine kada su i Al Gor i Džordž Buš zabilježili rast za 8 poena prije nego što su pravdu potražili na Vrhovnom sudu. 

Nacionalne ankete ne raspolažu dovoljno velikim anketnim uzorkom da bi mogli da daju tačne rezultate da glavnim „bojištima“, a takođe nema informacija kako je njegovo izlaganje na konvenciji uticalo na predsjedničku trku od države do države.

Najnovija istraživanja pokazuju da je ovo najbolji rezultat Trampa protiv Klintonove od septembra 2015. Trampu bi vjetar u leđa mogli da daju nezavisni od kojih je 43% njih reklo da bi ga sada, nakon konvencije u Klivlendu, podržalo, dok je 41% reklo da ga neće podržati. Prije konvencije glasovi nezavisnih bili su 34% za Klinton, 31% za Trampa, 22% za džonsona i 10% za Stajn. Sada, 46% njih kaže da je za Trampa, 28% za Klinton, 15% za Džonsona i 4% za Stajn.

Anketa je takođe pokazala i razliku u stepenu obrazovanja među bijelcima koji su bili brojniji tokom kampanje. Među bijelim glasačima koji imaju završen koledž, Klinton je na dobitku u poređenju sa rezultatima prije konvencije kada je rezultat bio izjednačen. Među glasačima koji nemaju završen koledž Trampova popularnost je narasla, tako da se sa 51% prije konvencije popela na 62%, dok je Klinton sa 31% pala na 23%. Osim porasta sveukupne podrške, Trampova popularnost među glasačima takođe je u porastu (46% njih je reklo da imaju pozitivnu sliku o Trampu naspram  39% koliko je imao prije konvencije).

Trampu glasači više vjeruju kada se radi o ekonomiji i terorizmu, ali i o vođenju vanjske politike. Na tom polju je uspio da smanji prednost Klintonove koja sada iznosi 50%, u poređenju sa 57% koliko je imala prije konvencije. Konvencija je takođe pomogla Trampu da poboljša vlastitu reputaciju. Većina (52%) sada smatra da se Tramp kandidovao za predsjednika zbog dobrobiti zemlje, a ne zbog vlastitih interesa, dok za Klintonovu to isto misli 44% glasača. Takođe je porastao i broj onih koji ga smatraju poštenim i osobom od riječi (sa 38% na 43% i onih koji bi bili ponosni da Tramp bude predsjednik (sa 32% na 39%). Skoro polovina glasača sada smatra da on razumije probleme sa kojima se sreće prosječan Amerikanac (sa  37% na 46%). Uprkos kritikama Demokrata koji smatraju da poruka Republikanske konvencije ima za cilj da unese razdor među ljudima, 42% glasača sada misli da će Tramp ujediniti zemlju u odnosu na 34% prije konvencije.

Izvor: Nezavisne