Iako je BiH još daleko od ulaska u NATO, političari već spominju referendume. Da li vi smatrate da će, kada dođe vrijeme,  biti raspisan referendum o ulasku u NATO i na kom nivou? Da li će to biti samo u jednom entitetu kako se već najavljuje ili će biti na nivou čitave BiH?

BiH je jako daleko od eventualnog razgovora o ulasku u NATO i ovdje je stalno pogrešno postavljena teza da mi ulazimo u NATO. Mi možemo bilo gdje ući tek kad nas neko pozove. BiH se 2003. godine u svojim vanjsko političkim prioritetima opredijelila da ide prema evroatlantskim integracijama. Evo danas smo svjedoci 2016. godine da ta EU u koju smo mi tad htjeli, izgleda potpuno drugačije, a isto tako NATO i izazovi sa kojima se NATO suočava su potpuno drugog karaktera, tako da je to u nekoj daljoj, daljoj budućnosti uopšte pitanje da li će oni nas pozvati i u kom ćemo mi uopšte biti uređenju, šta će se sve dešavati, ne samo u BiH nego u regionu. 

Referendum je jedna demokratska institucija, i evo svjedoci smo ovih dana da jedna zemlja Ujedinjenog Kraljevstva, Velika Britanija, kao zemlja članica EU, zemlja članica Komonvelta, četvrta vojna sila, zemlja članica NATO-a išla na referendum o možda najvažnijem njenom izazovu. Njeni građani su odlučili i parlament Britanski je donio odluku o referendumu, referendum je održan, građani Velike Britanije su odlučili da ne žele više da Velika Britanija pripada EU, ne Evropi nego Evropskoj Uniji. Dakle ja sam inače pristalica toga da se sa građanima organizuju referendumi, možda i ćešće ako ne bi tako puno koštali, i da na taj način konačno građani budu uključeni u procese koji  direktno na njih utiču.

Kad ste već spomenuli Bregzit, da li će biti nekih posljedica po NATO zbog Bregzita, referenduma, eventualnog izlaska  Velike Britanije iz EU?

Neće biti nikakvih posljedica. Velika Britanija će tek sad razgovarati o načinu kako će napustiti EU (ako će je uopšte napustiti), pa ćemo vidjećemo na koji način će to uraditi. Jasno je rečeno da Velika Britanija ostaje jedan od naprivrženijih saveznika SAD-a, a isto tako je rečeno da će Velika Britanija ostati čalnica NATO-a.

Koje su to prednosti NATO-a osim bezbjednosnog aspekta?

Bezbjednosni aspekt je ključni u NATO-u, zato što se NATO prvenstveno vodi kao vojni savez, međutim NATO je sve više i više politički savez. Posljednjih možda godinu dana zbog potpuno novih bezbjedonosnih izazova NATO pokušava da nađe svoje mjesto i način kako se suočiti sa tim izazovima.

Ti novi izazovi su jedne vrlo specifične terorističke akcije koje se dešavaju ne samo u zemljama NATO-a, nego se dešavaju u Evropi, na bliskom istoku, što je opet vrlo blizu Evrope. Novi bezbjedonosni izazov je i sajber kriminal sa kojim se NATO pokušava suočiti u jednoj svojoj strukturi od 28 zemalja.

Koji su sljedeći potezi BiH prema NATO savezu?

BiH pravno ima MAP koji ne može da aktivira. Instrument sa kojim se neka zemlja približava da bude što bliže NATO integracijama je individualni partnerski akcioni plan, takozvani IPAP. BiH je već u trećem ili četvrtom ciklusu IPAP-a, i sve ono što bi trebala da sprovodi kroz MAP, ona te svoje obaveze koje sama sebi daje sprovodi kroz IPAP. Dakle mi instrument saradnjei reforme prema NATO-u imamo i one će i dalje biti na nivou IPAP-a.

Kada pričamo o integracijama, uvijek se spominju EVROATLANTSKE integracije. Da li je moguće da BiH uđe u Evropu, a da ne bude u NATO-u? Da li postoji taj manevar u odlučivanju, pošto znamo da su Bugarska i Rumunija prvo bile u NATO-u, a onda kasnije su ušle u EU.

Austrija je recimo zemlja koja je članica EU, a nije u NATO-u. Austrija je zemlja koja je u Partnerstvu za mir, u kojem je statusu BiH. BiH kroz Partnerstvo za mir ima regularne vježbe sa NATO-om koje imaju i ostale zemlje. BiH bi možda mogla da, kako vi kažete „manevriše“,  da bude članica EU, ali opet ne znamo o kojoj EU pričamo jer je sve drugačije i sve će biti drugačije.

Šta se može desiti ako EU prebaci fokus na neke druge dijelove svoje teritorije, ako  BiH zanemari, šta mi možemo očekivati kao obični građani?

EU je već odavno prebacila fokuse, prije svega na samu sebe unutar EU, već poodavno se oni bave tim svim mogućim nefunkcionalnostima koji su se nakon potpisivanja Lisabonskog sporazuma registrovali unutar EU. EU je već podugo imala jedno žarište koje još uvijek nije riješeno, a to je Ukrajina. Ukrajina je isto tako zemlja koja je na granici EU, i graniči sa jednom od glavnih, jačih i većih zemalja EU. A mi moramo unutar BiH da se na neki način konačno dogovori koji su to naši prioriteti. Prvo možda da se sredimo unutar nas a onda vidimo kako će EU izgledati i kako se uklapati u te neke nove birokratske strukture buduće EU.

Da li mladi u BiH danas imaju prostora i snage da budu pokretači pozitivnih promjena?

Ja mislim da nemaju. Možda ja na neki tradicionalan način gledam šta mladi u BiH rade. Oni nisu medijski zastupljeni, više su zastupljeni na društvenim mrežama. One jesu popularne ali nemaju previše uticaja. S vremena na vrijeme nekada vidim optimizam mladih u Banjaluci, s obzirom da sam odatle. Vjerujem da tog optimizma ima i u drugim gradovima unutar RS i BiH. Mladi moraju biti više medijski zastupljeni. 

Razgovarala: Snežana Zorić