Zabrinjavajuća je činjenica da nivo stranih investicija iz godine u godinu opada, pa je tako priliv stranog kapitala u BiH u 2014. godini iznosio 378 miliona eura, 2015. 242 miliona eura, dok podaci za prvi kvartal 2016. još uvijek nisu dostupni. 

Poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini RS Dragan Čavić smatra  da Vlada RS za sve probleme pokušava da okrivi ekonomsku krizu, dok je on mišljenja da je prodor stranog kapitala prvenstveno ograničen  nepovoljnim privrednim ambijentom.  

„Prema Vladi RS za sve probleme je  kriva kriza: nedostatak investicija - kriva kriza, opljačkana banka - kriva kriza itd. Nedostatak investicija je rezultat nekvalitetnog privrednog ambijenta, pa tako imamo situaciju da čak i privrednici koji su ovdje odlaze zbog sve većih nameta i raznih opterećenja“, ističe Čavić. 

Šta se radi na obezbjeđivanju novih investicija? 

Iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini poručili su nam da su oni od početka godine, kada je došlo do imenovanja novog direktora FIPA-e, održali preko 100 sastanaka sa različitim privrednim akterima, kako domaćim tako i inostranim, a da su među najzainteresovanijim za ulaganje u BiH subjekti iz Kine, Japana, Njemačke, Austrije, Turske itd. Po njihovim riječima, polja za koja su zainteresovani strani investitori su energetika, drvna industrija i proizvodnja hrane. 

„Od početka godine do danas održali smo više od 100 sastanaka sa različitim akterima privrednih dešavanja u inostranstvu i u BiH. Ostvarili smo kontakte  i imali  sastanke sa Kinezima, Japancima,  Nijemcima i Italijanima koji su zainteresovani za energetiku, drvnu industriju i proizvodnju hrane, Austrijancima koji žele investirati u kožarsku industriju, investitorima iz Saudijske Arabije koji su zainteresovani za turizam, drvnu industriju, poljoprivredu, investitorima iz UAE i Katara koji su iskazali interes za turizam, Pakistancima za tekstilnu industriju, Brazilcima, Rusima, Englezima, Šveđanima  za poljoprivredu i voćarstvo, Turcima, Grcima i Slovencima zainteresovanim za energetiku, drvnu i prehrambenu industriju, itd. U ovom poslu je najvažnije, a u isto vrijeme i najteže doći do pravih kontakata. Mi koristimo svaki kontakt i svaku priliku za širenje informacije o nama, o našim projektima, o onome što možemo ponuditi, pri tome nudeći pomoć FIPA-e u realizaciji projekata od početka do okončanja investicije“, kažu iz agencije. 

Važna je i dijaspora

Iz FIPA kažu da pokušavaju da uspostave kontakte i sa bh. dijasporom, kako bi njihovo stečeno znanje i poslovne kontakte mogli da iskoriste za promovisanje naše zemlje u inostranstvu. 

„Fokus nam je u ovoj godini ostvariti što više kontakata sa bh. dijasporom u inostranstvu, na čemu smo već započeli aktivnosti, s obzirom na njihov značajan broj u inostranstvu, na njihovo stečeno znanje i vještine, poslovne kontakte koje su ostvarili u inostranstvu kroz njihovo djelovanje i rad, kontakte sa institucijama zemalja u kojima djeluju, te kapital i poslovne rezultate po kojima je veliki broj postao prepoznatljiv u inostranoj poslovnoj zajednici. Već smo imali sastanke sa predstavnikom bh. dijaspore iz Danske, predstavnicima dijaspore iz Holandije, Turske i Švedske, najavili su nam se predstavnici bh. dijapore iz Švicarske, itd.“

Autor: Stefan Blagić