Šta će poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH uraditi ukoliko odluka o famoznih 196 000 popisnica ostane na snazi? 

Mislim da bi bilo dobro da su se entitetski zavodi i Agencija za statistiku BiH dogovorili o metodologiji, a ne da mi ostali mislimo o tome. Popis je jedna od važnih pretpostavki na evropskom putu. Ono što je loše to je da trenutno određene snage u BiH komplikuju situaciju. Političke snage koje su zagovarale da u popisnicama budu odrednice vjerskog, nacionalnog itd. sada traže prevođenje nerezidentnog u rezidentno stanovništvo. Očigledno je nekome bilo jako važno da umjesto 49.9% bude 50.1%. 

Šta će ta brojka promijeniti u političkom životu? Kakvu će to razliku predstavljati? 

Ništa neće promijeniti. Mi se samo bavimo statističkim obmanama. Ovi podaci neće biti relevantni, jer će se ispostaviti problem ako vi prevodite popisnice iz jednog statusa u drugi. Ono što je veoma važno jeste da se poštuju standardi Eurostata, i baš zbog toga je moralo doći do dogovora u popisnom birou, koji bi bio prihvatljiv za sve. Mislim da je bilo izuzetno važno da se metodologija utvrdila neposredno nakon usvajanja zakona, a ne u zadnji trenutak. 

Govorili ste da su procesi evrointegracija otkočeni od uspostavljanja novog saziva PD PSBiH. SNSD je bio 8 godina na vlasti u Sarajevu. Gdje ste to zakazali?

SNSD je činio parlamentarnu većinu osam godina i sve što se u tom periodu radio bilo je stvaranje ambijenta da BiH stekne status kandidata. Nažalost, mislim da su više od tadašnje većine zakazali i predstavnici međunarodne zajednice, uslovljavajući BiH različitim procesima. Ciljalo se ka kreiranju nekih uslova koji ne bi bili prihvatljivi za predstavnike Republike Srpske i zbog toga su procesi bili u zastoju. Mislim da u prethodnom sazivu način konstituisanja federalne vlasti bitno usporavao proces evrointegracija, a samim tim su bila i ogromna kašnjenja u konstituisanju Savjeta ministara. Bilo bi dobro da smo u tome periodu ostvarili status kandidata i povećali broj stranih investicija, da smo smanjili javnu potrošnju i stvorili pretpostavku za bolje poslovanje. 

Dobro gdine Prodanović, ali nije međunarodna zajednica kriva što vi niste upostavili efikasniju i racionalniju javnu upravu ili stvorili pretpostavke za uspješnije poslovanje. Čini se kao da je tu ipak nedostajalo istinske političke volje...

Objektivno nije postojalo dovoljno političke volje na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Sama reforma nije išla na način koji je bio za očekivati. Ne smijemo ni zaboraviti da smo živjeli u periodu teške ekonomske krize koja je počela 2008., a kod nas se manifestovala 2010. I to je bio doprinos neadekvatnog razvoja ekonomije i smanjenja broja nezaposlenih, odnosno povećanje zaposlenosti. 

A zašto su baš od konstituisanja novog saziva Parlamentarne skupštine i uspostavljanja nove većine otkočeni evrointegracioni procesi?

Procesi idu ka boljem jer je vlast u BiH dobila vjetar u leđa britansko-njemačkom inicijativom i pomjeranjem sa mjesta prioriteta implementaciju presude Sejdić-Finci, kao i stvaranjem ambijenta za stupanje na snagu SSP-a i podnošenja kredibilne aplikacije. Od velikog značaja je i izjava parlamentarnih stranaka odnosno predsjedništva BiH da ovi procesi budu podržani i od vlasti i od opozicije.  

I za kraj dva „lokalna“ pitanja. Da li će gospodin Stevanović biti kandidat SNSD-a za gradonačelnika Zvornika? 

Da. Biće gdin Stevanović i nema nikakve dileme da će SNSD imati gradonačelnika u Zvorniku. 

Kada ste se 2006. prvi put kandidovali za poslanika u Predstavničkom domu PS BiH, dobili ste veliku podršku iz opštine Šekovići, zahvaljujući kojoj ste, između ostalog, i prošli za poslanika. Nakon toga, u samom centru opštine u znak zahvalnosti postavili ste jedan bilbord sa vašim likom i natpisom: „Hvala Vam Šekovići!“ Međutim, nakon toga u Šekoviće nije stigla nikakva podrška, a 10 godina od toga Šekovići se nalaze u katastrofalnom stanju. Zašto niste nešto više uradili u pogledu razvoja navedene opštine i da li ste uopšte imali ozbiljnu namjeru da to uradite?

Apsolutno sam imao namjeru. U to vrijeme SNSD nije imao vlast u Šekovićima, tek smo od 2010. do 2012. imali načelnika opštine. To ne treba da bude razlog za pomoć, ali ne treba zaboraviti da zakonodavna vlast stvara ambijent za bolje poslovanje, a izvršna stvara ambijent za dolazak investicija, bilo da su oni iz RS ili BiH ili sa strane. Smatram da osnovna kultura zahtjeva da ako se već dobije podrška, mora se zahvaliti na tome. Nema nikakve dileme da građanima Šekovića treba pomoći u bilo kom smislu. Reći ću i to da sam bio aktivno uključen za vrijeme poplava gdje smo uspjeli pomoći građanima, i lično, ali i preko institucija. Smatram da se trebaju praviti češći sastanci sa građanima kako bi se stanje u kojima se ljudi nalaze poboljšalo.    

Razgovarao: Stefan Blagić