MMF čini 198 zemalja članica koje su predstavljene kroz odbor od 24 direktora, koji upravljaju sa 327 milijardi dolara kroz uplatu godišnjih kvota svake zemlje članice u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima. MMF raspolaže sa još 885 milijardi dolara koje se nalaze u različitim programima i aranžmanima. 

Najčešći oblik pozajmice MMF-a su takozvani stendbaj aranžmani, kreirani da pomognu zemljama koje imaju kratkoročne probleme izvršavanja obaveza. Upravo je ovaj tim pozajmice dobijala BiH u dosadašnjim aranžmanima. 

Ukoliko BiH postigne dogovor sa delegacijom MMF-a koja trenutno boravi u BiH, Odbor direktora u Vašingtonu će odlučivati hoće li BiH ovaj put umjesto stendbaj aranžmana dobiti Extended Fund Facility (EFF), što bi se se otprilike moglo prevesti kao fond za dugoročniju pomoć, a namijenjen je zemljama koje imaju budžetske probleme na srednjoročnom i dugoročnom nivou nastale usljed sistemskih problema čije rješavanje zahtijeva temeljnije ekonomske reforme. 

Za razliku od stendbaj aranžmana, čija implementacija obično traje jednu godinu, EFF se prilikom prvog odobravanja nekoj zemlji obično sprovodi tri godine, a naredni krediti idu na period do četiri godine. Kamatne stope su minimalne, a period otplate ide i do deset godina od dana isplaćivanja prve tranše. 

Osim dužine trajanja, kamata i perioda otplate, razlika EFF-a je u tome što MMF mnogo temeljitije provjerava da li zemlja ispunjava preuzete obaveze, od čega zavisi dalje sprovođenje programa. BiH bi, ukoliko bude došlo do dogovora, trebalo da dobije milijardu maraka, koje će biti iskorištene kao podrška sprovođenju Reformske agende, i to uglavnom u dijelu stvaranja boljeg privrednog ambijenta, te za saniranje bankarskog sektora. 

MMF novac isplaćuje u protuvrijednosti SDR-a, odnosno kvazivalute čija je vrijednost bazirana na košarici valuta koju čine američki dolar, evro, japanski jen i britanska funta, dok će od oktobra ove godine u košaricu biti uključen i kineski juan. Azra Hadžiahmetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe da BiH, kao i svaka druga članica MMF-a, uživa prava da koristi različite programe MMF-a, odnosno da povlači tranše po osnovu različitih aranžmana.

 Ona ocjenjuje da je novi tip aranžmana u ovom trenutku povoljniji za BiH, iako će najveći dio novca, kako je istakla, biti iskorišten za premošćivanja nepovoljne situacije sa deficitima i nedostajućim prihodima u budžetu zbog manjeg ekonomskog rasta. 

"Ovaj novi aranžman pokazuje da smo na neki način stekli pravo za povoljnije programe pomoći. On takođe pokazuje da je MMF ocijenio da je to u ovom trenutku najbolje u odnosu na reforme koje treba da sprovedemo", navela je ona.

Slobodan Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, ističe da još kod mnogih postoji zabluda da će sa ovim aranžmanom moći raditi isto kao i sa prethodnim stendbaj aranžmanima, na koje su se, kako kaže Pavlović, "naše vlasti navukle kao na drogu". 

"Zadatak novog aranžmana nije da finansira nenormalne budžetske troškove koje su političke elite same sebi odredile, nego da budu rešeni stukturni problemi. Taj aranžman će biti raspoređen u tri godine, za koje vreme će vlade morati pokazati šta su konkretno uradile u reformama. Dakle, ova sredstva će i te kako morati da budu zaslužena, dokazana i opravdana", kaže on. 

Pregovori ulaze u finalnu fazu 

Pregovori BiH s MMF-om o novom kreditnom aranžmanu od 1,05 milijardi maraka ulaze u finalnu i kritičnu fazu. 

Prema nezvaničnim informacijama, koje prenose federalni mediji, pregovori su detaljni i iscrpni, ali su učesnici optimistični, uprkos setu pitanja o kojima se žustro pregovara. 

"Mislim da ćemo uspjeti do kraja razgovora formirati prihvatljivo pismo namjere o kojem bi onda Izvršni odbor MMF-a odlučivao", kazao je zvaničnik direktno uključen u pregovore. 

Izvor: Nezavisne