Pored ministra, delegaciju su činili savjetnik Savo Krunić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, direktor Agencije za promociju izvoza BiH – BHEPA Enes Ališković, te predstavnici kompanija koje posluju ili su iskazale interes za poslovanje sa Egiptom – Bekto precise - Goražde, Natron-Hayat - Maglaj, Knežević Entering – Laktaši, Bimal – Brčko, Klas - Sarajevo, MI-Trivas – Prnjavor i Euromotor – Banja Luka, a delegaciji se na potpuno raspolaganje stavila i Ambasada BiH u Egiptu, predvođena ambasadorom Duškom Stojanovićem.

U okviru posjete održani su sastanci sa ministricom investicija AR Egipat Dalilom Khorhid, ministrom trgovine i industrije AR Egipat Tarekom Kabilom i predsjednikom specijalne ekonomske zone Suecki kanal Ahmedom Darvišom, na kojima su razmatrani pravci poboljšanja dvosmjerne trgovačke razmjene, kao i definisanje liste roba za preferencijalnu trgovinu, odnosno oslobađanje od carina, zbog kojih su neki BiH proizvodi nekonkurentni na egipatskom tržištu u odnosu na proizvode EU i SAD porijekla, iako Egipat nema vlastitu proizvodnju istih koju bi štitio. Posljednji dan posjete u organizaciji Federacije privrednih komora Egipta održan je poslovni forum sa bilateralnim susretima privrednika sa obje strane, koji je dokazao postojanje značajanog interesa za naše proizvode, prije svega iz drvne, prehrambene i metalske industrije.

Obzirom na specifičnosti poslovanja u Egiptu, koje se značajno razlikuje od domaćeg i evropskog, neophodna je organizacija zajedničkih nastupa na tom tržištu uz pomoć institucija, što se ovaj put uz zaista pohvalan angažman ministra Šarovića i ambasadora Stojanovića pokazalo kao pravi potez na kome nikako ne treba stati, imajući u vidu da je Spoljnotrgovinska komora BiH sa Feredracijom privrednih komora Egipta još 1997. potpisala sporazum o saradnji, a da je 1998. godine BiH sa AR Egipat potpisala bilateralni sporazum o ekonomskoj, tehničkoj i naučnoj saradnji, koji nikad nisu zaživjeli u praksi.

Egipat, kao i cijela sjeverna Afrika, je tradicionalno dobro tržište za zemlje našeg regiona. Na ulicama su još uvijek prisutne Zastave 128 i autobusi TAM. Trafostanice još imaju deklaracije Energoinvesta, a mostovi table Hidrogradnje. Politička nestabilnost je veoma izražena (dvije revolucije za manje od tri godine), ali tržište sa skoro 100 miliona stanovnika (gruba procjena), od čega više od trećine živi u Kairu i Gizi, se nikako ne treba potcjenjivati. Dokaz tome je prisutnost velikih multinacionalnih kompanija, naročito iz prehrambenog i energetskog sektora, ali i činjenica da je uprkos svemu egipatska ekonomija druga najjača u arapskom svijetu – nakon Saudijske Arabije.

Iako se javno ne priča o tome, primjeti se žal za periodom vladavine Hosnija Mubaraka, koga je poslije prve revolucije zamijenio Muhamed Mursi. Trag Mubaraka je najvidljiviji u hiljadama započetih zgrada na potezu Kairo – Giza sa ciljem stambenog zbrinjavanja, od kojih većina nije završena, ali se siromašno stanovništvo useljava. Na prvim demokratskim izborima u Egiptu pobjedu je odnio Mursi sa svojom Muslimanskom braćom, koja su i prije i poslije njega zabranjena-teroristička organizacija. Njegovu kratku vladavinu obilježilo je poskupljenje hrane za 40% i komunalija za 18%, a istovremeno su prihodi od turizma pali za 60%. Državnim udarom egipatske vojske smijenjen je 2013. godine, a naslijedio ga je Abdel Fatah al-Sisi, koji je kao komandant oružanih snaga Egipta odigrao ključnu ulogu u Mursijevom svrgavanju. Egipatska vojska je ključna institucija u zemlji, te pored odbrambene, ima značajne funkcije i u političko-ekonomskom životu zemlje. Koliko visoko kotiraju govori i činjenica da je najjača parlamentarna stranka ”Za ljubav Egipta” sastavljena od bivših generala vojske i policije, pripadnika bivšeg Mubarakovog režima i penzionisanih državnih službenika, a na njenom čelu je Sameh Saif el-Jazal – penzionisani general obavještajne službe. Bitno je naglasiti da je u sadašnjem sastavu parlamenta i dosad ne zabilježenih 12,8% žena – odnosno 87. Jača opozicija ne postoji, izuzev individualaca koji brane slobodno tržište i žele ograničiti ulogu države u privrednom životu.

Jedan od najvećih problema Egipta, uz političku i bezbjedonosnu nestabilnost, je sveprisutna korupcija – 88. mjesto na listi 168 zemalja u izvještaju Transparency international-a za 2015. god. (npr. Bosna i Hercegovina zauzima 76.mjesto, Srbija 71., a Hrvatska 50.), ali je Egipat i na tom polju značajno napredovao, imajući u vidu da je 2011. bio na 112.mjestu. 

Auto: Marko Knežević