"Mislim da je realno da se do tog datuma završi pitanje mehanizma koordinacije. Ako to bude tako, reakcija od strane EU će sigurno biti pozitivnija", istakao je Lajčak.

Govoreći o referendumu o pravosuđu u RS, Lajčak je rekao da bi njegovo sprovođenje imalo ozbiljne posljedice za njegove organizatore, te je poručio da mu nije jasno zašto je to pitanje pokrenuto.

"Ne razumijem zašto sada Republika Srpska vraća isto pitanje na dnevni red. Jer ako misle da dijalog ne donosi rezultate, zašto to pitanje nisu digli na viši nivo? Kada raspisujete referendum, znači da ne želite dijalog. A ne vidim ni kako misle taj problem riješiti referendumom", rekao je Lajčak.

NN: Sve više zemalja EU uvodi kontrolu granica, a migrantska kriza izmiče kontroli. Kako vidite budućnost Šengena?

LAJČAK: Naravno, ne možemo to pozdraviti. Kad god nemamo kredibilnu strategiju na evropskom nivou, zemlje donose odluke same za sebe. I to samo pokazuje koliko je važno da EU izađe s realističnom i izvodljivom strategijom kako riješiti pitanje imigranata. Jer ako nastavimo da donosimo odluke svako za sebe, onda možemo doći do situacije da Šengen nestane. A plašim se da bi najveću cijenu toga platili građani zapadnog Balkana.

NN: Sjećam se da je Vaš najjači argument Bosni i Hercegovini bila činjenica da se ugledamo kako se EU uvijek uspije dogovoriti. Da li ovaj problem pokazuje da taj argument više neće moći biti korišten?

LAJČAK: Vjerujem da ćemo naći rješenje. Već su se počele govoriti prave stvari. I dalje mislim isto kao i onda: najjača strana EU je da uvijek razgovaramo, slušamo jedni druge i na kraju postignemo rješenje s kojim svi mogu da žive. Tačno je da po pitanju migracija do sada nije bilo toga. Pokušalo se doći s potpuno nerealnim i nesprovodivim rješenjima. Pitanje kvota je bilo, u stvari, samo djelimično rješenje. Istovremeno, potpuno je izignorisana potreba zaštite šengenskih granica i da se registruju ljudi koji dolaze na spoljnu granicu. O tome se nije htjelo čak ni pričati. Danas se pokazuje da je realnost sustigla i te političare koji nisu zreli da je priznaju. Ali, iako se pričaju prave stvari, realizacija je prespora. Recimo, i dalje kroz Grčku ljudi ulaze nekontrolisano, a rok za uspostavljanje zajedničke službe za kontrolu granice je jun. To je predugo vrijeme, ko zna šta se sve može desiti do tada.

NN: Kad se pojavio talas lažnih azilanata iz našeg regiona, Evropa nije djelovala koherentno, bilo je mnogo problema, recimo u vraćanju odbijenih ljudi, nije bilo koordinacije i slično. Mislite li da bi da je tada problem riješen, danas ovaj problem koji ugrožava Šengen bio manji? Da li je taj talas tada bio signal koji je mogao spasiti stvar?

LAJČAK: Slažem se da je to bio signal koji je trebalo shvatiti ozbiljno, jer su tada brojevi bili mnogo manji. Nije to toliko pitanje za Evropu zato što su to zemlje rješavale individualno, ali tačno je da je već tada trebalo riješiti prije svega sistem readmisije, odnosno vraćanja ljudi kojima je odbijen azil. Nažalost, to se nije desilo.

NN: EU je jedna od rijetkih stvari koja zapadni Balkan drži na okupu. Hoće li se EU raspasti i šta će onda biti s perspektivom našeg regiona?

LAJČAK: Ne vjerujem. EU će biti tu jer je ona potrebna svim članicama EU. Tako da na te teme ne treba trošiti vrijeme.

NN: Sada se pominje 15. februar kao datum podnošenja kredibilne aplikacije za članstvo. Da li je BiH spremna?

LAJČAK: Vaši političari najbolje znaju šta znači kredibilna aplikacija i oni najbolje znaju da li su spremni. Mislim da je realno da se do tog datuma završi pitanje mehanizma koordinacije. Ako to bude tako, reakcija od strane EU će sigurno biti pozitivnija.

NN: U BiH je još tema referendum u RS zbog odluka visokih predstavnika, a uz to sad se pominje i još jedan, o Danu Republike. Gdje smo sada po pitanju referenduma u vezi s pravosuđem?

LAJČAK: Referendum je najavljen, a koliko znam, još nisu preduzeti konkretni koraci da se raspiše. Mislim da se on koristi kao politička karta. Ja bih želio da to pitanje sklonimo sa stola jer nanosi štetu RS i BiH.

NN: U čemu je razlika u vezi s referendumom iz 2011. godine, kada ste i Vi bili u Banjaluci, i ovog sada?

LAJČAK: Tada smo došli da saslušamo probleme koje ima RS po pitanju pravosuđa. Dogovorili smo se da uspostavimo strukturalni dijalog i da kroz tu platformu RS iznosi svoje stavove. Na taj način mislim da smo riješili tu krizu i zato ne razumijem zašto sada RS vraća isto pitanje na dnevni red. Jer ako misle da dijalog ne donosi rezultate, zašto to pitanje nisu digli na viši nivo? Kada raspisujete referendum, znači da ne želite dijalog. A ne vidim ni kako misle taj problem riješiti referendumom.

NN: Mislite da je na neki način RS odstupila od dogovora iz 2011?

LAJČAK: Da, apsolutno sam ubijeđen u to. I to bez ikakvog razloga.

NN: Smatram da bi bilo fer da građani RS znaju kakav će tačno odgovor EU biti ako referenduma bude.

LAJČAK: Ako referendum bude održan, onda će stav EU i međunarodne zajednice biti izričito negativan i imaće ozbiljne posljedice. Prvo, neće se riješiti pitanje pravosuđa. A, drugo, nemam ni najmanje sumnje da će biti veoma negativne posljedice za organizatore referenduma.

NN: Ovih dana bilo je hapšenja zbog korupcije u BiH. Da li, prema Vašem mišljenju, BiH pravi iskorak u uspostavljanju pravne države?

LAJČAK: Borba za uspostavljanje pravne države je proces. Nije to samo jedno hapšenje ili donošenje jednog zakona. Treba da vidimo trendove. Treba da vidimo da je sve manji prostor za malverzacije i zloupotrebe. Vrijeme će pokazati koliko se mijenja situacija u praksi.

NN: Da li postoje neki konkretni indikatori koji bi Vama rekli da se stvari u BiH kreću pozitivno?

LAJČAK: Za mene je najbolji indikator napredak na evropskom putu zato što evropske integracije znače izgradnju standarda - u zaštiti ljudskih prava, pravima potrošača, zaštiti životne sredine, prava na efikasno liječenje, uspostavljanje standarda i slično. U to ulazi i pravna država, nezavisno i objektivno pravosuđe, a to znači i prestanak zloupotreba državnih resursa i institucija za korist političkih stranaka ili interesnih grupa. Ja ne vidim drugi način kako sve to postići nego kroz evropske integracije. Na primjeru moje zemlje znam koliko to znači i znam koliko nas je to promijenilo nabolje. Zato to isto želim za BiH. I zato je važno da bh. političari urade ono što Evropa od njih očekuje.

NN: Kada bi BiH realno mogla biti spremna za ulazak u EU?

LAJČAK: Ne bih da spekulišem. Sad nemamo čak ni osnovu po kojoj bismo mogli dati procjenu kada bi to moglo biti jer proces nije ni počeo. Sad se treba fokusirati na podnošenje aplikacije i na korake koje možemo uraditi sada. Prvo treba da se uđe u proces, a kvalitet procesa je važniji od brzine.

Izvor: Nezavisne