„U kontekstu poreske nesigurnosti, Holandija (90% ispitanika), Švicarska (82% ispitanika), Luksemburg (80% ispitanika) i Norveška (72% ispitanika) su najsigurnije zemlje u Evropi. S druge strane, Francuska, Bosna i Hercegovina (100% ispitanika), Italija (93% ispitanika), Hrvatska (89% ispitanika), Portugal (82% ispitanika) i Belgija (77% ispitanika) su ocijenjene najnesigurnijima.“, navodi Sabina Softić, partnerica u Deloitteu. „Poreskii stručnjaci širom Evrope smatraju kako bi veća sigurnost, predvidljivo i susretljivo postupanje poreskih uprava, kao i pojednostavljenje poreskih sistema poboljšali konkurentnost djelatnosti u kojima posluju.“, dodaje Softić.

Prosječan stepen poreske nesigurnosti u Evropi je neznatno niži (53,7%) nego prošle godine kada je iznosio 54,2% odsto i pretprošle kada je bio 60%.

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u BiH su nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa, čak 88%, što je znatno više u odnosu na rezultate od prošle godine (50%), zatim dugotrajnost poreskih sporova 50% u odnosu na prošlogodišnjih 33%,  te česte i retroaktivne izmjene zakona 38% (prošle godine 33%). Kao i u Bosni i Hercegovini, ova su tri izvora poreske nesigurnosti navedena i u ostalim evropskim zemljama, međutim u manjim postocima. 

„Uopšteno, 88% ispitanika u Bosni i Hercegovini svoj odnos s poreskim vlastima ocjenjuje dobrim i više (75% dobrim, a 13% izvrsnim), dok ga 12% smatra lošim. Za razliku od svojih kolega u Evropi, poreski stručnjaci u Bosni i Hercegovini nisu naveli da imaju vrlo dobre odnose s poreskom upravom (34% Evropa), kao ni da imaju izuzetno loše odnose (1% Evropa), komentariše Emir Ibišević, menadžer u Odjelu poreskog savjetovanja u Deloitteu, te nastavlja „Slično kao niti ispitanici iz ostalih evropskih zemalja (85%), ni oni iz Bosne i Hercegovine nisu razmatrali promjenu svog odnosa s poreskom upravom unazad zadnjih godinu dana (88%). Ono što bi prema ispitanicima doprinijelo poboljšanju odnosa je konzistentniji pristup i savjeti koje daju poreske vlasti.“

Istraživanje je pokazalo da se poreske vlasti evropskih zemalja najviše fokusiraju na PDV, porez na dobit, te na porez na dohodak.

Kada govorimo o poreskim sektorima kompanija u Bosni i Hercegovini, ispitanici smatraju da je za uspješnost njihovog sektora najvažnija pravovremenost podnošenja poreskih prijava i usklađenost (89% posto), uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (75%), te izvjesnost po pitanju poreskih obveza (63%). U Evropi je odnos sličan, pa je pravovremenost podnošenja poreskih prijava i usklađenost najvažnija (75%), a slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza (72%) i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (66%).

„Voditelje poreskih odjela ove smo godine pitali i o važnosti Akcijskog plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja poreske osnovice i prijenosa dobiti (BEPS)“, navodi Ibišević, nastavljajući „Pokazalo se da je on ispitanicima iz Bosne i Hercegovine malo manje bitan nego njihovim kolegama iz ostalih evropskih zemalja pa tako četvrtina bosanskohercegovačkih poreznih stručnjaka navodi da on nije posebno važan, a dodatna četvrtina smatra da uopće nije važan. S druge strane više od polovice ispitanika iz Evrope navodi da im je on bitan. Prema ovome, čak 88% voditelja poreznih odjela u Bosni i Hercegovini još nije započelo s planiranjem odgovora na utjecaj vjerovatnih promjena koje donosi Akcijski plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, što nije slučaj sa ostalim zemljama koje su učestvovale u istraživanju, gdje ih je 57% već započelo s pripremama.“