Nekoliko američkih vojnika koji služe u Avganistanu, gdje se vlasti uz stranu pomoć i dalje rvu s ustankom talibana, optužilo je svoje nadređene da su im zatražili da, u ime dobrih odnosa sa saveznicima, ignorišu to što lokalni vojni i policijski komandanti zlostavljaju dječake.

U sjevernim dijelovima Avganistana još je živa stara praksa da „gospodari rata” i ostali moćnici kupuju dječake od siromašnih porodica, oblače ih kao djevojčice, tjeraju da plešu na njihovim zabavama i zatim siluju. Posjedovanje dječaka se smatra statusnim simbolom i prihvatljivim vidom homoseksualnosti i pedofilije, koje islamska kultura zabranjuje.

Posljednje tvrdnje američkih vojnika, koje je prenio „Njujork tajms”, prizivaju u sjećanje skandal od prije pet godina. Tada je „Vašington post” razotkrio da su se pojedini stranci u Avganistanu, i to oni koji su dovedeni da toj zemlji pomognu, toliko stopili s lokalnom kulturom da su se takođe upustili u napastvovanje dječaka. Pripadnici jedne od privatnih firmi za obezbjeđenje koje su angažovane kao ispomoć američkim vojnim snagama, „Dinkorp”, priredili su, valjda po uzoru na „ratne poglavice” s kojima su sarađivali, zabavu na kojoj su dječaci tjerani da zabavljaju zvanice.

Tadašnji avganistanski ministar unutrašnjih poslova, kako je kasnije objelodanio „Vikiliks”, tražio je od američke ambasade da „uguši” tu priču prije nego što je novinari objave. Ambasada je to odbila, ali se Amerika, po svemu sudeći, nije potrudila ni da „uguši” ovaj jezivi običaj.

Komandant američkih snaga u Avganistanu, general Džon Kempbel, kao i Pentagon, doduše, demantovali su da je njihovim vojnicima naređeno da okreću glavu dok dragocijeni saveznici maltretiraju dječake. Iz Bijele kuće je poručeno da su „duboko zabrinuti za bezbjednost i dobrobit avganistanskih dječaka”. Morali bi biti, budući da ih nisu samo novi navodi američkih vojnika podsjetili na taj problem. Zbog kupovine i zlostavljanja dječaka u Avganistanu Stejt department je i u svom ovogodišnjem izvještaju o trgovini ljudima, objavljenom prije nekoliko mjeseci, kritikovao vladu te zemlje, prebacujući joj da policija i pravosuđe u zamjenu za mito i dalje omogućavaju osumnjičenima za ove zločine da se izvuku nekažnjeni.

„Duboku brigu za bezbjednost i dobrobit avganistanskih dječaka”, ipak, potisnula je duboka briga Vašingtona za uživanje i naklonost avganistanskih saveznika u borbi kojoj je proklamovani cilj – bezbjednost i dobrobit avganistanskih dječaka i djevojčica, nove generacije tog naroda kojima je američka intervencija trebalo da donese preobraženu državu i bolji život. Americi perverzna utjeha – ostatku svijeta još veći razlog za jezu – može biti to što se u sličnoj situaciji ni Ujedinjene nacije nisu slavnije ponijele: one su zataškavale izvještaj o tome kako francuski vojnici u Centralnoafričkoj Republici siluju djecu.

Osim što je podbacila u obezbjeđivanju ljudskih prava, američka vojska u Avganistan, iz kojeg bi nakon 14 godina trebalo potpuno da se povuče 2016, nije uspjela da donese ni mir. Vojne i policijske stanice talibani ove godine napadaju žešće nego svih prethodnih otkako su zbačeni s vlasti invazijom poslije 11. septembra.

Mogućnost da se ustanak približi kraju naizgled se ukazala kada je prije nekoliko dana novi vođa talibana, mula Mansur Dadula, sugerisao da obnavljanje mirovnih pregovora s vlastima nije isključeno, ali tek kada se stranci povuku iz Avganistana. Prije toga je mula Mansur napokon dobio podršku suparničke frakcije unutar talibanskog pokreta, porodice svog prethodnika mule Muhameda Omara. Ali, unutartalibanske borbe nisu okončane, pošto je istupila još jedna grupacija koja mulu Mansura smatra nelegitimnim. Sukob za prevlast oko talibana je već prekinuo mirovne pregovore tek što su otpočeti, tako da njegov produžetak sluti na to da će zemlja barem još neko vrijeme ostati u ratnom stanju.

Izvor: Politika.rs