Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franja pozvao je juče na tradicionalnoj nedjeljnoj propovjedi na Trgu Svetog Petra svaku katoličku župu da otvori vrata izbjeglicama i prihvati po jednu izbjegličku porodicu. Rekao je i da će Vatikan prihvatiti dvije porodice izbjeglica. Papin poziv dočekan je aplauzom okupljenih.

Papa je, kako prenose agencije, pozvao svaku župu, svaku vjersku zajednicu, svaki manastir i crkvu u cijeloj Evropi da to učini, objašnjavajući da bi to bio konkretan gest za pripremu obilježavanja Svete godine milosrđa, hrišćanskog jubileja koji počinje od 8. decembra.

Ali, bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi nije tako milostiv kao papa.

Izjavio je da bi trebalo da se otvore prihvatni centri za izbjeglice u sjevernom dijelu Afrike, Srbiji ili u Bugarskoj, gdje bi azil izbjeglicama bio odobren ili ne, prije nego što uđu u šengensku zonu, jer te dvije zemlje nisu u šengenskom prostoru Prema njegovim riječima, status političke izbjeglice bi trebalo da se dobije prije puta preko Sredozemnog mora.

Sarkozi je rekao da bi se na taj način izbjegao tako veliki priliv migranata i tragedije na Sredozemnom moru. Šta o Sarkozijevom prijedlogu misle „prozvane” države, još nije poznato, ali može da se pretpostavi.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini izjavila je poslije zasjedanja šefova diplomatije zemalja EU i balkanskih država u Luksemburgu da je dogovoreno strategija rada istovremeno na pet kolosjeka da bi se izbjeglička kriza u Evropi riješila. Riječ je o jačanju kontrole spoljnih granica EU, razbijanju kriminalnih mreža koje prebacuju izbjeglice u Evropu, jačanju saradnje sa zemljama sa zapadnog Balkana i Turskom, ali i dugoročan rad na uspostavljanju mira na Bliskom istoku i finansijskoj pomoći afričkim privredama.

Kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana i Turskoj, preko kojih izbjeglice putuju prema EU, visoka predstavnica je kazala da „balkanske zemlje zbog istorije, a Turska zbog geografije, vrlo dobro razumiju prirodu problema i dodala da sve evropske zemlje, bez obzira na to da li su članice EU imaju moralnu i zakonsku obavezu da pomognu”.

„Imali smo teške razgovore o centrima za prijem izbjeglica van teritorije EU”, rekla je ona, dodajući da je veoma važno da se izbjegne destabilizacija zemalja u kojima oni budu osnovani.

Dok političari utvrđuju buduću strategiju, austrijska železnica prevezla je više od 13.000 izbjeglica od petka uveče, kada je Austrija otvorila svoju granicu, u dogovoru s Njemačkom, poslije haosa nastalog u Mađarskoj. Velika većina, kako je rečeno, nastavila je ili želi da nastavi putovanje ka Njemačkoj, a samo veoma mali broj odlučio se da podnese zahtjev za dobijanje azila u Austriji.

I dok vozovi s izbjeglicama jure ka Njemačkoj, austrijski kancelar Verner Fajman kritikovao je mađarskog kolegu Viktora Orbana zbog njegovog stava u vezi s izbjegličkom krizom:

„On zasigurno ne spada u one u Evropi koji se trude da pronađu zajedničko rješenje, već rado izigrava snažnog čovjeka. Međutim, od snažnog čovjeka sada bi trebalo očekivati evropsko rješenje”, kazao je Fajman u intervjuu za austrijski dnevnik „Oberesterajhiše nahrihten”, naglasivši da je Orban njemu i Merkelovoj davao netačne podatke, smanjivao broj mogućih azilanata, a istovremeno podizao ogradu uprkos protivljenju EU.

Fajman je istakao da će Austrija izvršiti pritisak i na Slovačku i Češku, jer su se te dvije zemlje u izbjegličkoj krizi pokazale kao nerazumni susjedi, koji odbijaju fer raspodjelu izbjeglica u EU.

Ni prozvana strana nije ostala dužna. Portparol mađarske Vlade Zoltan Kovač, u intervjuu bečkom dnevniku „Prese”, oštro je odgovorio na račun kancelara Vernera Fajmana, prenevši da je mađarski premijer Viktor Orban, kada su izbeglice krenule pešice auto-putem do Austrije, pokušavao da se telefonom čuje sa šefom austrijske vlade, ali da to nije mogao satima.

„Fajman satima nije bio dostupan mađarskom premijeru. Oni su razgovarali tek oko ponoći, nakon šest sati, a nakon toga je Fajman svoj stav iznio na Fejsbuku. Čemu to. To je vrlo neljubazno”, istakao je Kovač.

Kovač je kritikovao je Austriju i Njemačku zbog dvostrukih standarda i pozvao ih da pomognu u izgradnji zida na spoljnoj granici EU. Rekao da izbjeglice i dalje dolaze u EU zato što zid koji gradi Mađarska još nije gotov.

„Austrija i Njemačka bi trebalo da nam pomognu da završimo zid, umjesto da nas stalno kritikuju. Zid ne štiti samo nas, već i vas, Austriju i Njemačku”, poručio je Kovač.

On je podsjetio da pravila predviđaju da svi moraju dati otisak prstiju, ali da je medijska histerija dovela do toga da ilegalni migranti to ne žele, i da ne slušaju mađarske vlasti.

Kovač je naveo da Austrijanci puštaju 4.500 osoba u zemlju bez identifikacije. „Video sam to na granici. Ni ne znate koga ste pustili u zemlju. Nikoga niste pitali za dokumenta. Uz to imali smo 20 kilometara dugu kolonu na granici, i evropski građani su čekali četiri sata u svojim automobilima. Vrijeme je da Austrija i Njemačka razmisle o svojoj nedoslijednosti”, poručio je Kovač.

Kovač je ukazao da je od 150.000 ljudi, koji su ušli u Mađarsku preko zelene granice, većina podnijela zahtjev za dobijanje azila, ali da su onda nastavili put ka Austriji i Njemačkoj.

On je istakao da Mađarska pokušava da se snađe s nesposobnim sistemom EU, s nekonzistentnim pravnim sistemom EU i dvosmislenim porukama koje šalju Austrija i Nemačka.

A u Minhen je stiglo u protekla dva dana više hiljada ljudi, prema dogovoru Njemačke, Austrije i Mađarske, a neki vozovi su dočekani aplauzima okupljenih građana. Raspoređuju se u prihvatne centre i naglašavaju da savezna vlada u Berlinu mora da se pripremi jer računa sa oko 800.000 izbjeglica ove godine, a već je pedantno izračunato da je za ovaj prvi nalet potrošeno 10 milijardi evra.

List „Bild” piše da je planirano pooštrenje uslova za sticanje azila, ukidanje takozvanog „džeparca” od 143 evra mjesečno i skraćenje roka za deportaciju na jednu sedmicu, uz petogodišnju zabranu ulaska, što se odnosi, prije svega, na građane Srbije i drugih balkanskih zemalja sigurnog porijekla. Merkelova predviđa i da se izbjeglicama, koji dobiju status azilanta, omogući učenje jezika i pristup obrazovnom sistemu, sa ciljem da se oni brzo osposobe za tržište rada, prenosi ovaj list, a mediji ukazuju da je njemačkoj privredi potrebno u ovom momentu oko 140.000 inženjera i ostalih stručnjaka, a da bi do 2040. godine zemlji moglo da nedostaje oko 3,9 miliona radnika.

Dok u Minhenu aplaudiraju pridošlicama, u Dortmundu gdje se juče očekivalo dolazak 1.400 izbjeglica iz Mađarske, desničari su tokom pretprošle noći demonstrirali, a policija je upotrebila „biber-sprej” kako bi okončala okupljanje i izbjegla sukobe.

Da otpora i te kako u Evropi ima prema pridošlicama pokazuje i primjer iz Poljske. Glavni poljski tužilac Andžej Seremet naredio je krivičnu istragu protiv poljskih hejtera koji pozivaju da se izbjeglice iz Sirije pošalju u nekadašnji nacistički logor smrti Aušvic koji su Nijemci podigli na jugu okupirane Poljske, jer bi to za izbjeglice koje stižu u Evropu, kako stoji u tim komentarima, bio „najbolji pansion”.

Izvor: Politika