"Pitanje rekonstrukcije Vlade prevashodno zavisi od ustavnih odredbi, ali i političkih principa onih koji bi trebali da to razriješe", kaže Mušić u intervjuu za "Nezavisne".

Upravo teku razgovori lidera partija nove parlamentarne većine u vezi sa prekompozicijom, odnosno raspodjelom pozicija u izvršnoj vlasti. Da li su stoga realne najave o uspostavljanju nove vlade FBiH do 1. septembra?

MUŠIĆ: Još od 4. juna, od, po mom mišljenju, vrlo ishitrene odluke Predsjedništva DF-a, a zbog famozne uredbe koju je donijela federalna vlada, nastao je zaplet situacije u FBiH i nekim kantonima. To je bilo vrijeme kada je u BiH i Federaciji dolazilo do realnog poboljšanja stanja, promjenom političkog miljea, kako u zemlji tako i prema BiH. Ovaj potez, isforsiran isključivim stavovima uticajnih pojedinaca u DF-u, nije se očekivao. I tada su ministri iz DF-a u Vladi podnijeli ostavke, ali potpredsjednik FBiH iz DF-a, gospodin Dunović, to nije učinio. Jedna ostavka je prihvaćena od strane predsjednika FBiH, a tri još nisu. I ti ministri DF-a navodno ne dolaze na posao, i to predstavlja problem. Sada je prevazilaženje tog stanja neminovno i svi ozbiljni politički faktori bi trebalo da se uključe da se ovo pitanje riješi što prije.

Dakle, ne možete mi u ovom trenutku direktno odgovoriti da li bi to mogao da bude 1. septembar?

MUŠIĆ: Ne volim nikada govoriti o datumima.

Da li je, prema Vašem mišljenju, bolja bilo kakva vlada, a pri tom mislim na izvršnu vlast koja bi bila uspostavljenja sa "nategnutom" većinom, nego da je nikako nema?

MUŠIĆ: Ovo pitanje, dakle rekonstrukcija Vlade, prevashodno zavisi od ustavnih odredbi, ali i političkih principa onih koji bi trebalo da to razriješe. Struktura sastava Vlade je Ustavnom definisana, i ona mora da bude ispoštovana. Međutim, vaše pitanje o nepostojanju vlade je, po mom mišljenju, uvod u anarhiju, a anarhija je uvod u propast. Time je sve rečeno.

Kako da Federacija napokon izađe iz ove dubioze; može li se okupiti širi blok stranaka na reformskim pitanjima koja su od suštinske važnosti za građane, a da se sva sporna pitanja barem privremeno ostave po strani?

MUŠIĆ: Ja uopšte ne vidim postojanje nekih velikih ključnih pitanja koja su nepremostivi problem unutar političkih čimbenika u BiH.

Pa evo, novi Zakon o radu je jedno od takvih.

MUŠIĆ: To je isforisirano pitanje. Vidite, struktura ljudskih prava, njihova ustavna i zakonska uređenost, najbolji su barometar za to. Mislim da je naš problem u tome što na ukupan broj stanovnika imamo prevelik broj političkih subjekata, odnosno stranaka i pojedinaca koji nerealno pokušavaju na nađu prostora za sebe. A otvoren im je i prevelik medijski prostor, pridaje im se velika važnost. I smatram da bi tu trebalo naći mjeru, koje nema.

Evo sindikati ponovo najavljuju velike proteste, čak i mogućnost generalnog štrajka, ukoliko novi Zakon o radu, koji sam maloprije pomenuo, zaživi u formi u kojoj je usvojen. Prijeti li Federaciji socijalna bomba?

MUŠIĆ: Kvalitet svakog društva mjeri se po tome kako mu je uređena socijalna oblast. Tako i ovo naše u Federaciji BiH, a time i samoj državi. Mi smo bili potpuno razrušena zemlja, koja je, po mom mišljenju, prerano ušla u tranziciju vlasništva i promjenu karaktera ekonomije. A sve to pomalo zaboravljamo. Imamo i neke svoje apsurde, što je pokazao i posljednji popis stanovništva. Recimo, broj stambenih jedinica u odnosu na broj domaćinstava u BiH veći je za oko 500.000. Zanimljivi su svi ti statistički podaci, jer smo jedan dan, po medijskim analizama, najsiromašnija i najjadnija nacija, a onda smo za nekoliko dana najugojenija nacija?!

Socijalnu oblast trebamo i moramo uređivati, ali bi dobro bilo i da se definišu i socijalni cenzusi i da se uvede jedan matični registar građana, koji bi, na neki način, preduprijedio određene devijacije koje sve reforme sa sobom nose.

To je malo globalniji odgovor, ipak mi niste direktno odgovorili na pitanje da li Federaciji prijeti socijalna bomba? Šta će se sada dešavati s obzirom na najave sindikata?

MUŠIĆ: Ja to ne znam, to sve zavisi od sindikata. Ja mislim da Zakon o radu nije narušio prava radnika i da je on, na neki način, samo uvod u veću odgovornost, produktivnost i efikasnost rada. Tamo gdje zakon bude narušio određena prava, onaj ko je donio zakon sigurno će reagovati na sve te devijacije i riješiti ih.

Mogu li predstavnici vlasti, na neki način, ubijediti desetine hiljada radnika, koji žive od mizernih plata ili ih nikako nemaju, da je novi zakon u njihovom interesu?

MUŠIĆ: Ovaj zakon jeste u njihovom interesu, u interesu je društva i mora se postaviti pitanje produktivnosti i efikasnosti rada. Mislim da, generalno, jako puno vremena i energije trošimo na bavljenje drugima. A desetak zakona koji treba da budu doneseni nakon ovoga, a to su zakoni o prvom zapošljavanju, o vezivanju radnog staža, o penzijsko-invalidskom osiguranju, i niz drugih, stvarni su odgovor na vaše pitanje kome, zapravo, ovaj zakon služi. Mislim da smo mi kao društvo vrlo odgovorno krenuli u tom smjeru.

Izvor: Nezavisne