Da Bosna i Hercegovina grca u dugovima pokazuje i primjer novog kratkoročnog zaduživanja entiteta, naročito Republike Srpska, koja se početkom aprila prodajom trezorskih zapisa zadužila za novih 15 miliona KM ( 7,5 miliona evra), a za 6. april najavljeno je zaduženje za još 15 miliona KM. Dospijevaju rate ranije uzetih kredita, a manjak u budžetima je iz godine u godinu sve veći upozoravaju ekonomisti.

‘’Sva ta zaduženja, kad pogledate strukturu vanjskog duga, strukturu unutrašnjeg duga, većina je u neproduktivne svrhe za plate glomaznoj administraciji, razna potkusurivanja i upravo da se kupi neko vrijeme, neki socijalni mir do narednog koraka. Ne znam koji bi to naredni korak još mogao da bude sem da se strmeknemo svi u provaliju‘’, kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

Prema raspoloživim podacima rate za kredite koje Republika Srpska treba da plati ove godine iznose oko 500 miliona KM ( 250 miliona evra). Dug Federacije je i veći kaže ministrica finansija FBiH Jelka Miličević:

‘’Federacija ima negdje oko šest milijardi KM duga ( tri milijarde evra) Unutrašnji dug je negdje oko milijardu, ali nije problem dug za koji se zna. Najveći je problem dug kojeg nema u proračunu, koji nije prenesen u ovu 2015. godinu. Na kraju prošle godine smo imali 170 miliona tog duga, to je dug državnih preduzeća, takođe imamo oko 20 miliona duga prema PIO-u, zatim dug od 35 miliona po osnovu sudskih presuda. Ni jedan od tih dugova nije u proračunu za ovu godinu.’’

Zbog povećanja deficita, pogotovo u izbornoj godini kada se, kako kažu ekonomisti, novac trošio nemilice da bi se obezbijedili glasovi za novu vladavinu, vlasti su ovih dana intenzivirale kontakte sa MMF-om.

Premijer Federacije Fadil Novalić nakon sastanka sa delegacijom MMF-a kazao je da je nova vlast spremna uložiti napore da ispuni nove uslove, no pitanje je koliko će za to trebati vremena.

‘’Govorili smo o mogućim aktivnim pristupima u rješavanju problema našeg ekonomskog rasta, za to će biti više zadužena Svjetska banka i EU, samo je pitanje ko će biti predvodnik tih aktivnosti. MMF je prva stepenica na koju moramo stati da bismo konzumirali one usluge koje pružaju Svjetska banka i EU. Poručili su nam da će oni zapravo biti jedan tim’’, kaže Novalić.

Prema raspoloženju entitetskih zvaničnika pregovori ne idu tako glatko kako se mislilo. Budući da je novac koji je MMF u posljednje tri godine dao BiH potrošen na otplatu dospjelih rata kredita, te u javnoj potrošnji, a nije se gotovo ništa učinilo da se obezbijedi finansijska disciplina trebaće, kaže ekonomista Zoran Pavlović, mnogo više truda nego ranije.

‘’Očigledno je da je MMF pristupio analizi mogućnosti vraćanja tih kredita time što je poslao stručnjake Svjetske banke u Upravu za indirektno oporezivanje BiH, nakon čije posjete je podignuta cijena cigareta i rezanog duvana. Nivo dodatnih prihoda koji se ostvaruju po tom osnovu očigledno se ne ostvaruju po planu i projekciji Svjetske banke.

Na nedavnim razgovorima u Vašingtonu prema novim informacijama stavljeno je do znanja da je uključen tim Svjetske banke zadužen za praćenje realizacije obećanog u prošloj godini i mogućnosti vraćanja kredita koji su do sada povučeni. Sljedeći sastanak je u junu, međutim procedure odobravanja novih stand by aranžmana će biti mnogo složenije iz prostog razloga što obećanja koja su data u pismima namjera poslana MMF-u bh vlasti nisu ni počele ispunjavati.’’

Znajući kako su bh. političari laki na obećanjima, koja uglavnom ostaju neispunjena, ekonomisti smatraju da bi u ovoj situaciji bilo bolje sagledati mogućnost reprograma dosadašnjih kredita.

‘’Nije realno očekivati da BiH u kratkom roku poboljša poslovno okruženje, poveća broj zaposlenih, privuče strane investiture, jer se između ostalog ni ekonomska situacija u okruženju ne popravlja, što znači da se ne stvara ni mogućnost da se redovno izmiruju obaveze koje nam dospijevaju’’, kaže profesor Zoran Pavlović.

Na sastanku sa delegacijom MMF-a kako kaže federalna ministrica između ostalog razmatrana je i ideja povećanja stope PDV-a, tako da bi građani mogli očekivati dodatna poskupljenja, a sve u cilju dokazivanja domaće vlasti da može obezbijediti veći priliv novca u budžetima i vraćanje dugova.

Izvor: slobodnaevropa.org