Ako se odlučite za kupovinu u BiH, svakako je potrebno da pogledate na više lokacija jer i kod nas, u zavisnosti od toga da li kupujete u trgovinama ili putem oglasa, cijene variraju.

Primjera radi, na sajtu jedne banjalučke trgovine stoji da kod njih Sony Xperia M košta 320 KM, a isti taj uređaj možete da kupite u inostranstvu za dosta "mršaviji" iznos, odnosno za 230 KM. Ipak, ako dobro pročešljate oglase kod nas, možete isti aparat da dobijete i za 260 KM.

Takođe, u spomenutoj banjalučkoj trgovini Huawei Ascend Y530 košta 260 maraka, dok je u evropskim zemljama taj model za 30 KM jeftiniji. Ali, u oglasima se kod nas taj aparat može naći i za 220 maraka, s tim što onda treba da se odreknete garancije.

Samsung Galaxy Young 2 na evropskom tržištu košta 128 maraka, a kod nas je, u zavisnosti od toga gdje kupujete, cijena između 145 i 165 maraka.

Model Nokia Lumia 520 ovdje košta oko 150 maraka, a u evropskim zemljama cijena mu je za 22 KM niža.

"Nemojte gledati nas i tržište EU. To se, ipak, ne može porediti. Mi smo daleko od EU, što se tiče tržišta, ponude, potražnje i konkurencije općenito. I nama dobavljači daju mnogo više cijene nego što je u EU", naveli su u jednoj sarajevskoj trgovini.

Predstavili smo se radnicima te trgovine kao kupac i naglasili da smo u dilemi da li da traženi model kupimo ovdje ili u inostranstvu, a oni su nas savjetovali da svoj novac, uprkos većoj cijeni, potrošimo u BiH.

"Ako kupite tamo, moraćete ga slati tamo na servis", naveo je trgovac.

Ranko Topić, potpredsjednik Područne privredne komore Banjaluka, ističe da je razlog zbog kojeg su kod nas ovi aparati skuplji nego u državama EU jednostavan.

"Ulazna cijena je veća zbog malih količina koje nabavljamo. Mi smo mala država i dobijemo manje popuste, a samim tim su i cijene više", pojašnjava Topić.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da postoji nekoliko razloga zbog kojih roba može da bude skuplja u državama koje su siromašnije.

"Pre svega, količine koje poruče kompanije koje su prodavci telefona su značajno različite između onih koji to rade u zemljama zapadne Evrope i nas, jer se kod nas to kupuje iz druge ili treće ruke", naveo je Pavlović.

Pored toga, kako on pojašnjava, radi se o robi koja se vrlo brzo obnavlja kada je riječ o modelima i tehničkim karakteristikama, tako da se nastoji da cijena na našem tržištu bude viša u momentu kada je neki model marketinški podržan.

"Kada prođe udarni talas popularnosti, onda se često dešava da telefone prodaju ispod cene", naglasio je Pavlović.

Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, kaže da veliki broj stanovnika u većini evropskih zemalja i veća količina koja se nabavlja trgovcima omogućavaju da ostvare veće popuste pri nabavci.

"Ti popusti u Evropi budu takvi da krajnja cijena kod njih bude dosta niža nego ovdje. Imamo dosta sličnih primjera i kada su druge robe u pitanju, pa čak i prehrambene", pojasnila je Bulićeva.

Inače, prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije, u BiH - na 100 stanovnika krajem 2013. godine - njih oko 90 bili su mobilni pretplatnici, dok je krajem 2004. godine mobilni telefon imalo tek oko 37 odsto bh. građana.

Izvor: Nezavisne